Projekt “Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana” Primorsko-goranske županije na inovativan način interpretira bogato povijesno nasljeđe i kulturnu baštinu ove velikaške obitelji. Osim što su obilježili više od pet i pol stoljeća hrvatske povijesti, ostavili su trag i u gastronomiji. „Frankopani za stolom“ gastronomski je vodič, autora Drage Viskovića, koji donosi kratki pregled običaja blagovanja i spremanja jela kroz frankopansku povijest.

Frankopani su jeli puno mesa, najčešće govedinu i iznutrice, a jedno od omiljenih povrća bio je crveni i bijeli kupus, srebrni i crveni luk te češnjak. Tijekom čitave godine koristio se grašak, leća, razne repe i rotkve. Posebno se vodilo računa o pečenju kruha, a i slastice su zauzimale veliku važnost. Tako danas možete probati tortu DeliciAna iz slastičarne Kaokakao iz Opatije prema izvornoj recepturi kuharice iz 17. stoljeća i Demetrin Frangipane kruh iz Klane.

Gastro delicije tog doba sljubljivale su se najčešće s vinom. Žlahtina, Sansigot, Belica, Jarbola, Trojišćina samo su neka od autohtonih vina koja se danas vraćaju u velikom stilu, a po ocjenama struke, konkuriraju najboljim svjetskim vinima. U 21. stoljeću kroz projekt PGŽ-a Frankopani su dobili i svoj pjenušac. Donosimo vam dva recepta koja će zadovoljiti i najprofinjenija nepca, a uživati u njima možete uz čašu vrhunskog vina i ne zaboravite: bilo da je bijelo, crno ili rozé – vino je najbolje u dobrom društvu! Dobar tek!

Juha od iznutrica, graška i leće s trgancima od tijesta, kao i Ladislavova savijača, neki su od recepata iz gastronomskog vodiča ‘Frankopani za stolom’ autora Drage Viskovića. FOTO: PROMO

Gastro delicije iz doba Frankopana sljubljivale su se najčešće s vinom, Žlahtina, Sansigot, Belica, Jarbola i Trojišćina samo su neka od autohtonih vina koja se danas vraćaju u velikom stilu, a među vinima Frankopani odnedavna je i pjenušac. FOTO: PROMO