Iako je dojam građana o stanju u pravosuđu uglavnom negativan, situacija se ipak popravlja, zaključak je okruglog stola o jačanju neovisnosti pravosuđa i vladavine prava, koji je u ponedjeljak održan povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije u organizaciji Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.

“Građani mogu biti nezadovoljni hrvatskim pravosuđem, ali ono je odraz društava u kojem živimo i kako cijelo društvo napreduje tako napreduje i pravosuđe”, istaknuo je Dražen Jelenić, prvi zamjenik Državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji navodi da tome u prilog idu i preporuke ekspertnog tijela Vijeća Europe za borbu protiv korupcije (GRECO).

GRECO jer u svom zadnjem izvješću iz listopada 2016. godine u vezi sprečavanja korupcije kod saborskih zastupnika, sudaca i državnih odvjetnika zaključio da je Hrvatska od 11 preporuka 3  ispunila, 4 djelomično ispunila, a 4 nije ispunila.

“Što se tiče pravosuđa radi se puno, ima se vizija, no nažalost nije ispunjena jedna od važnih preporuka GRECO-a – povećanje kvalitete komunikacije pravosuđa prema javnosti koja pokazati ono što je dobro, a ima ga jako puno”, rekao je.

Od velikog značaja bio bi etički kodeks za parlamentarce, posebice kada je riječ o komentiranju rada pravosuđa i konkretnih slučajeva, ustvrdio je Jelenić.

Istraživanje:  68 posto građana ima negativno mišljenje o funkcioniranju pravosuđa

Na okruglom stolu podloga za raspravu bilo je istraživanje agencije Ipsos Plus iz 2016. godine po kojem 68 posto građana ima općenito negativno mišljenje o funkcioniranju pravosuđa, 59 posto građana nema povjerenje u sudove, a 40 posto smatra da je korupcija proširena u pravosudnim institucijama.

Sudac Vrhovnog suda i predsjednik GRECO-a Marin Mrčela naglasio je da se istraživanja o percepciji pravosuđa trebaju uzimati s rezervom, pozvavši se na istraživanje Transparency Internationala u kojemu je 74 posto ispitanika odgovorilo kako smatra da je pravosuđe korumpirano, ali samo 3 posto poznaje nekoga tko je dao mito.

Razloge za negativnu percepciju pravosuđa u javnosti vidi u dužini postupaka koji se ponekad protežu na  nekoliko desteljeća, pojedinačnim odlukama sudaca koje izazivaju sablazan javnosti iako su samo prvostupanjske, ali i izjavama političara koji često kritiziraju sudbenu vlast.

Razlog su i mediji koji često nestručno izvještavaju o slučajevima ili objavljuju neprovjerene podatke, poput onih o 20 korumpiranih sudaca u izvješću SOA-e, kazao je Mrčela.

“Ne kažem da je stanje bajno, mora biti puno bolje i ima još puno toga za raditi. Međutim, o mnogim dobrim odlukama se ne piše”, rekao je.

Pomoćnica ministra pravosuđa Vedrana Šimundža-Nikolić naglasila je da negativnu percepciju javnosti ne treba zanemariti već uzeti kao polaznu točku za poboljšanje slike o pravosuđu.

Međunarodni dan borbe protiv korupcije obilježava se 9. prosinca od 2003. godine kada je Opća skupština UN-a posebnom rezolucijom ukazala na problem korupcije i svakodnevne borbe protiv nje.