Stanje u hrvatskom novinarstvu je iznimno teško – imamo moćne medije i nemoćne i neslobodne novinare, koji su zbog financijske situacije izloženi pritiscima više nego ikada ranije, dok je ekonomska kriza iskorištena kako bi se “rješavali” neposlušni mediji, rečeno je u utorak na okruglom stolu “Slobodno novinarstvo: iskustva, izazovi i najbolje prakse”.
“Situacija u hrvatskom novinarstvu danas je iznimno teška – imamo nemoćne i neslobodne novinare, naše novinarstvo je neslobodno. Imamo medije koji su uvjetno rečeno slobodni, ali su moćni. Kontekst u kojem se sve odvija je strašan i novinari su izloženi pritiscima više nego ranije, prije svega zbog financijske situacije. Ekonomska kriza iskorištena je kako bi se ‘rješavali’ neposlušni mediji”, ustvrdila je komentatorica Tportala Helena Puljiz.
Okrugli stol organizirali su Veleposlanstvo Kraljevine Norveške i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u suradnji s Norveškim sindikatom novinara, a cilje je bilo potaknuti raspravu o važnosti slobodnog i neovisnog novinarstva i identificirati izazove s kojima se novinari u Hrvatskoj sreću u obavljanju svojih dužnosti.
Puljiz je istaknula da je situacija u Hrvatskoj takva da javni mediji poput HRT-a ne funkcioniraju, a komercijalni mediji preuzeli su dio posla koji su trebali obavljati javni servisi. Plaća novinara niža je od prosječne plaće u državi, od novinara se očekuje da “rade za opće dobro i ginu”, a istovremeno otkaz mogu dobiti u svakom trenutku, kazala je.
Veliki je pritisak PR i oglašivačkih agencija, pa je došlo do nove pojave – info oglasa gdje velike oglašivačke agencije dolaze u medijske kuće i traže da se kreiraju sadržaji o proizvodima, ali da nigdje ne bude naglašeno kako je riječ o marketingu. “Došli smo u situaciju da se pitamo ne samo što to novine objavljuju, već i što je to javnost”, rekla je Puljiz.
Smatra da bi veliki dio problema bio riješen kada bi se novinarstvo proglasilo javnim dobrom, a to bi trebalo biti praćeno strogom profesionalizacijom, inzistiranjem na poštivanju profesionalnih standarda i pridržavanjem etičkih principa.
Predsjednik HND-a Saša Leković upozorio je da svatko u hrvatskim medijima može reći svašta, čak i ono što je utuživo po zakonima, ali se ne dogodi ništa.
“Istovremeno, novinari koji su kritički raspoloženi i profesionalno rade svoj posao vrlo su često meta osvete političara i ljudi koji imaju novaca”, kazao je. Kao problem Leković je naveo i postojanje cenzure, autocenzure, ali i to da novinari često izvještavaju o banalnim i bizarnim stvarima, a ne pišu se teme kojima bi se razjasnile neke stvari od općeg interesa.
Glavni urednik tjednika “Nacional” Berislav Jelinić istaknuo je pak da dobar dio vlasnika medija ne razumije medijski posao, već ga vidi kao produžetak zaštite svojih interesa i način još veće zarade. “Stanje u medijima uvijek je pitanje profesionalne savjesti onih koji vode medije”, naglasio je.
Komentari