O transparentnosti pravosudnih tijela, njihovoj izloženosti medijskoj kritici, ali i suradnji s novinarima te kvalitetnijoj povezanosti pravosuđa, društva i medija u petak se razgovaralo na okruglom stolu “Mediji i pravosuđe” kojega su u Novinarskom domu zajednički organizirali Ministarstvo pravosuđa i Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Ministar pravosuđa Ante Šprlje kazao je da je transparentno djelovanje pravosudnih tijela u neposrednoj vezi s medijskom kritikom pravosuđa koja bi trebala predstavljati izazov i poticaj za bolji rad sudova. “Drago nam je kada znamo da smo pod kontinuiranim budnim okom javnosti te da javnost prepoznaje napore koje sudovi i državna odvjetništva, ali i Ministarstvo pravosuđa ulažu u unapređenje funkcioniranja pravosudnog sustava”, kazao je ministar.

Podsjetio je i da je jedna od “najvećih boljki s kojima se susrećemo negativna percepcija javnosti o učinkovitosti sustava, o rasprostranjenosti korupcije i o samom sudačkom poslu”. “U tom smislu cilj Ministarstva pravosuđa jest i poduprijeti svaku inicijativu ka unapređenju odnosa medija i pravosudnih tijela, kazao je Šprlje.

Predsjednik HND-a Saša Leković kazao je da transparentnost pravosudnih tijela nije važno samo za medije nego za sve građane. Dodao je kako novinari s jedne strane smatraju da su državna odvjetništva i sudovi zatvoreni, a predstavnici tih institucija da novinari ometaju njihov posao.

Leković je podsjetio i na nekoliko nedopustivih istupa sudaca protiv novinara te zaključio da se zbog loših primjera stvaraju predrasude s obje strane. Kazao je da je novinare potrebno educirati o posebnostima pravosudnog sustava kako bi pravilno izvještavali, a istovremeno u pravosudnim institucijama unaprijediti odnose s javnošću kako bi se osiguralo da se informacije proaktivno objavljuju.

‘Transparentnost ključna u uspostavi povjerenje građana u tijela vlasti’

Norveška veleposlanica u Hrvatskoj Astrid Versto istaknula je kako je transparentnost ključna u borni protiv korupcije, ali i uspostavi povjerenje građana u tijela javne vlasti. Smatra i da će transparentno pravosuđe, zbog povjerenja građana, uvijek biti u boljem položaju. Kazala je i da se prepreke u ostvarenju bolje suradnje medija i pravosuđa mogu nadvladati jačanjem stručnih znanja novinara, ali i naporima sudova da kvalitetnije izvještavaju o svojim aktivnostima.

Državna tajnica Maja Grubišin iznijela je, među ostalim, statistiku o zaprimljenim i riješenim predmetima u kojima su okrivljenici novinari. Kazala je da je ove godine “u radu” na svim općinskim sudovima 69 postupaka protiv novinara zbog klevete, 17 zbog teškog sramoćenja i 11 zbog uvreda. Zbog tih nedjela 2015. i 2016. protiv novinara je doneseno 10 osuđujućih i obrazloženih presuda, 21 presuda bila je oslobađajuća, dvije odbijajuće, 20 postupaka je obustavljeno, a u 20 je slučajeva odbačena privatna tužba.

Predstavljeni su i rezultati znanstvenog istraživanja mariborskog sveučilišta Alma Mater Europaea, što djeluje pod okriljem Europske akademije znanosti i umjetnosti, u kojemu su od četiri najveća hrvatska županijska suda, pozivajući se na Zakon o pravu na pristup informacijama, tražene presude političarima pravomoćno osuđenima za korupciju. Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj postoji dobar zakonski okvir, ali da građani zbog niza, uglavnom birokratskih, prepreka svoja prava ponekad ne mogu ostvariti.