U Hrvatskoj su 2019. godinu obilježili neriješeni problemi u gospodarenju otpadom, unatoč rokovima EU, te prosvjedi udruga, a mladi su se pridružili prosvjedima svojih vršnjaka u svijetu za spas klime i pozvali Vladu da donese hitne i ambiciozne mjere za ograničenje učinaka klimatskih promjena.

Iz udruge Krizni eko stožer Marišćina tražili su od ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića da zaustavi rad postrojenja u Županijskom centru za gospodarenje otpadom Marišćina. “Vrijeme je da konačno preuzmete odgovornost za propast sustava ‘gospodarenja otpadom’, koji uporno zagovarate i zaustavite rad postrojenja u centru Marišćina,” poručili su ministru.

U Zelenoj akciji zamjerili su nadležnima zbog nastavka, kako kažu, katastrofalne politike gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini i u Gradu Zagreba i ističu da nam slijedi plaćanje visokih penala EU zbog neispunjenih ciljeva u smanjenju, ponovnoj uporabi i recikliranju otpada.

Zbog poskupljenja odvoza otpada u Zagrebu i namjere donošenja GUP-a kojim se planira realizirati takozvani “Zagrebački Manhattan” udruge su organizirale prosvjede.

Zelena akcija ocijenila je da je i ove godine na djelu bila neodrživa politika kojoj su bila puna usta zaštite okoliša i prirode, ali koja nije otišla dalje od guranja starih štetnih projekata i ideja, čija provedba neće donijeti niti neku ekonomsku dobit.

U 2019. nastavljene su njihove dugogodišnje kampanje “Srđ je naš”, protiv izgradnje golf resorta iznad Dubrovnika koji je završio na međunarodnoj arbitraži, te protiv izgradnje LNG terminala na Krku. Udruge su podnijele i tužbu protiv Ministarstva zaštite okoliša i energetike radi izdavanja okolišne dozvole za termoelektranu na ugljen Plomin 1, a protivile se i istraživanju nafte i plina na kopnu po cijeloj Hrvatskoj.

Greenpeace je u 2019. provodio kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu i pozivao građane da potpišu peticiju i usprotive se upotrebi takvih vrećica.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike su istaknuli kako je 2019. bila izuzetno aktivna godina s nizom prihvaćenih zakonskih i podzakonskih akata i početkom provedbe brojnih projekata zaštite okoliša i energetike. Provedba Plana gospodarenja otpadom RH te ostvarenje preduvjeta za potpunu implementaciju Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom prioriteti su rada resornog ministarstva u području održivog gospodarenja otpadom i za 2020.

Radi povećanja stope recikliranja nužnim smatraju nastavak intenzivne suradnje s jedinicama lokalne samouprave te daljnje korištenje EU novca za osiguranje potrebne opreme i postrojenja. “Osiguranjem infrastrukture omogućit će se značajno povećanje stope odvojeno prikupljenog otpada i recikliranja”, istaknuli su u ministarstvu.

Tako su i Zagrepčanima ove godine podijeljene kante i vrećice za odvajanje bio-otpada te plastike i metala.

Prioritet Vlade je, kažu, razvijanje sustava primarnog odvajanja korisnih sirovina iz otpada, odnosno kružno gospodarstvo. Zbog toga treba izgraditi postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada jer i s vrlo visokim postotkom odvojeno prikupljanog otpada ostaje tzv. ostatni otpad koji se mora obraditi prije odlaganja. Radi toga je predviđena izgradnja 11 centara za gospodarenje otpadom. Centri Marišćina i Kaštijun su operativni, u tijeku je realizacija centara Biljane Donje i Bikarac, a za Babinu Goru i Lećevicu odobrena su EU sredstva te su u tijeku postupci javne nabave za njihovo projektiranje i gradnju, dok se za Lučino Razdolje i Piškornicu uskoro očekuje dodjela EU sredstava. Za centre Zagreb, Šagulje i Orlovnjak su 2019. odobrena sredstva za izradu studijsko-projektne dokumentacije.

Ministarstvo je odredilo odlagališta otpada koja nastavljaju s radom do popunjenja kapaciteta, odnosno do otvaranja centara te je donesena odluka kojom su određena 26 odlagališta za zatvaranje jer ne ispunjavaju kriterije za daljnje odlaganje niti uređenje.

Kao jednu od glavnih mjera usmjerenih na sprječavanje i smanjenje onečišćenja mora otpadom ministarstvo je najavilo da će novim zakonom o gospodarenju otpadom koji planira donijeti u drugom kvartalu 2020. onemogućiti stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda, a njihov popis može biti i dodatno proširen što će ovisiti o rezultatima mjera za smanjenje potrošnje primjerice laganih ili vrlo laganih vrećica koje su počele 1. siječnja 2019. U postupku donošenja je i izmjena zakonodavstva vezano uz ambalažni otpad koja se odnosi na ponovno uvođenje mliječne ambalaže u sustav povratne naknade kao i za automatizaciju sustava povratne naknade.

U Hrvatskoj se odvaja 31 posto otpada 

Hrvatska je sada, rekli su u ministarstvu, na 31 posto odvojeno sakupljanog komunalnog otpada, a na odlagališta se odlaže 66 posto otpada. Najavljuju i intenziviranje odvojeno sakupljenog biotpada.

Tijekom 2019. krenuli su radovi na izgradnji LNG terminala na Krku koji bi trebao biti gotov do kraja 2020.

U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ocijenili su da je 2019. za njih bila uspješna – sklopili su više od 1700 ugovora o sufinanciranju te je projektima zaštite okoliša i energetske učinkovitosti ukupno osigurano više od 250 milijuna kuna nepovratnog novca. istaknuli su velik interes gradova i općina za sufinanciranjem projekata pametnih gradova te prvu isporuku EU sufinanciranih spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Radi sanacije lokacije opasnog otpada objavljen je i natječaj za izvođača za jamu Sovjak kod Rijeke. Građanima je putem Fonda bio dostupan novac i za električna vozila, korištenje obnovljivih izvora energije i fotonaponske elektrane, a u 2020. ih očekuje i ponovno pokretanje sufinanciranja energetske obnove kuća. Poseban program bio je namijenjen iznajmljivačima u turizmu za opremanje sustavima OIE. U 2020. će Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja objaviti novi javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada, a Fond će upraviteljima zgrada i predstavnicima stanara pružati stručnu pomoć kod pripreme tih projekata za EU sufinanciranje.