U posljednjih nekoliko godina, populacija snježnih rakova u blizini Aljaske drastično se smanjivala. Milijarde rakova je nestalo. Znanstvenici sada misle da znaju zašto.

Prošlog je tjedna objavljena studija koja kaže da su toplije oceanske temperature vjerojatno dovele do smrti snježnih rakova od gladi, izvijestio je CNN. Nestanak snježnih rakova počeo se prikazivati u istraživanjima 2021., a sada se taj trend povezuje s toplinskim valovima u istočnom Beringovom moru.

“Kada sam prvi put dobio podatke iz istraživanja za 2021., bio sam u čudu”, rekao je Cody Szuwalski, glavni autor studije i ribarski biolog pri Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu. “Svi su se samo nekako nadali i molili da je to bila pogreška u istraživanju i da ćete iduće godine vidjeti više rakova… A onda je došla 2022., to je više bila rezignacija da će ovo biti dug put”, dodao je.

Kao odgovor na pad populacije ovih rakova, Aljaska je otkazala sezonu lova snježnih rakova kako bi pokušala očuvati tu vrstu. Američka savezna država to je učinila prvi put u povijesti 2022. godine. Lovci na rakove u prošlosti su pad brojnosti pripisivali pretjeranom izlovu. Iako to dovodi do mjera očuvanja, kao što je prekid ribolovnih sezona, to ne objašnjava zašto brojke padaju, rekli su stručnjaci za CNN.

“Povijesno gledajući, znanstvenici u ribarstvu bili jako zabrinuti zbog pretjeranog izlova – to je bio naš bijeli kit, a na mnogim smo mjestima to stvarno riješili”, rekao je Szuwalski. “Ali, klimatske promjene stvarno bacaju ključ u bravu naših planova, modela i sustava upravljanja”, dodao je.

Za potrebe studije znanstvenici su analizirali što je moglo izazvati nestanak snježnih rakova početkom 2020. i sveli su ga na dvije kategorije: snježni rakovi su se ili preselili ili umrli. Szuwalski je rekao da su gledali sjeverno od Beringovog mora, zapadno prema ruskim vodama, pa čak i u dublje razine oceana, i ‘na kraju zaključili da je malo vjerojatno da su se rakovi preselili, te da je događaj smrtnosti vjerojatno veliki pokretač’. Otkrili su da su više temperature i gustoća populacije značajno povezani s višim stopama smrtnosti među odraslim rakovima.

Snježni rakovi su vrste koje žive u hladnim vodama i nalaze se velikom većinom u područjima gdje je temperatura vode ispod 2 stupnja Celzijusa, iako mogu funkcionirati u vodama do 12 stupnjeva Celzijusa, prema studiji. Toplija oceanska voda vjerojatno je izazvala pustoš u metabolizmu rakova i povećala njihove kalorijske potrebe. Količina energije potrebna rakovima iz hrane u 2018. – prvoj godini dvogodišnjeg morskog toplinskog vala u regiji – mogla je biti čak četiri puta veća u usporedbi s prethodnom godinom, otkrili su istraživači. Ali zbog vrućine koja je poremetila velik dio hranidbene mreže Beringovog mora, snježnim je rakovima bilo teško pronaći hranu i nisu mogli zadovoljiti svoje kalorijske potrebe.

Druge su vrste iskoristile ovu situaciju, rekao je Kerim Aydin, koautor studije i biolog za istraživanje ribarstva pri NOAA-inom Znanstvenom centru za ribarstvo na Aljasci. Obično u oceanu postoji temperaturna barijera koja sprječava vrste poput pacifičkog bakalara da dođu do ekstremno hladnog staništa rakova. Ali tijekom toplinskog vala, pacifički bakalar uspio je otići u ove vode toplije nego inače i pojesti dio onoga što je ostalo od populacije rakova.

Temperature oko Arktika zagrijale su se četiri puta brže od ostatka planeta, izvijestili su znanstvenici. Klimatske promjene izazvale su brzi gubitak morskog leda u arktičkoj regiji, posebno u Beringovom moru na Aljasci, što je zauzvrat pojačalo globalno zatopljenje. “Godine 2018. i 2019. bile su ekstremna anomalija u morskom ledu u Beringovom moru, nešto što nikada prije nismo vidjeli”, rekao je Szuwalski.