Uslijed energetske krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu i galopirajuće inflacije, radna jesen počela je žestoko za Europsku komisiju. Prvo je njena predsjednica Ursula von der Leyen 14. rujna održala govor o stanju Europske unije, a zatim je Europska komisija donijela nekoliko uredbi na koje se dugo čekalo. Jedna od njih odnosi se na novčano kažnjavanje Mađarske, odnosno zamrzavanje novca iz europskih fondova zbog nepoštivanja vladavine prava, a druga je Europski akt o slobodi medija, novi skup pravila za zaštitu medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti, koji su ugroženi u mnogim, osobito novim članicama Europske unije. Osim toga, hrvatska vlada predala je zahtjev Europskoj komisiji za isplatu 700 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Ognianom Zlatevom, voditeljem Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj. Tema medija nije mu strana s obzirom na to da je iza njega 25 godina profesionalnog iskustva u komunikacijama, razvoju medija i upravljanju nevladinim organizacijama. Prije karijere u europskim institucijama bio je novinar i član upravnog odbora Bugarske nacionalne televizije. Osnovao je nezavisni Centar za razvoj medija u Bugarskoj, a bio je i jedan od osnivača i predsjednik Jugoistočne europske mreže za profesionalizaciju medija. Osim toga, bio je direktor Informacijskog centra Instituta Otvoreno društvo u Sofiji, voditelj centra BBC-ja u Bugarskoj i voditelj za razmjenu u Uredu British Councila u Bugarskoj. Radio je i kao konzultant za međunarodne organizacije poput UNESCO-a, OSCE-a, Svjetske banke i medija. Od listopada 2014. predsjednik je SEECOM-a, Udruženja jugoistočne Europe za javnu komunikaciju. Europskoj komisiji pridružio se 2011. godine, a u Zagreb je na mjesto voditelja Predstavništva Komisije stigao s iste pozicije u Sofiji.

NACIONAL: Prošloga tjedna Europska komisija od Hrvatske je primila zahtjev za isplatom 700 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Je li Vlada RH doista pripremila projekte koji će omogućiti povlačenje tih sredstava?

Da, točno je da se zahtjev za dobivanje europskog novca temelji na obvezama koje je svaka država članica navela u svom Nacionalnom planu. Kako je u nedavnom intervjuu medijima naveo Zvonimir Savić, premijerov posebni savjetnik za ekonomska pitanja, Vlada je pripremila projekte u visini 70 posto od ukupne alokacije – dakle, ukupne svote koju će Hrvatska dobiti u sklopu Nacionalnog plana. To iznosi nešto više od 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava. Doista je impresivno što su hrvatska vlada, ministarstva i agencije u kratkom roku uspjeli pripremiti takav plan i temeljem njega i uputiti ovaj zahtjev Europskoj komisiji. Komisija ima dva mjeseca za ocjenu tog zahtjeva, ali zasad su sve indikacije vrlo pozitivne i uvjeren sam da će Hrvatska povući ta sredstva. Inače, za povlačenje svih dodijeljenih sredstava za Nacionalni plan, Hrvatska ima vremena do kraja 2026. godine. Siguran sam da će uspjeti aktivirati sav taj novac.

NACIONAL: Na koja se područja odnose ti projekti?

Vezano za najveće projekte koji će se pokrivati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, tu je, recimo, izgradnja biorafinerije s ciljem povećanja udjela obnovljivih izvora energije u prometu i potpore dekarbonizaciji prometnog sektora. Ulaganjima u izgradnju, nadogradnju i obnovu vrtića u Hrvatskoj stvorit će se novih 22.500 mjesta za djecu i poboljšati pristup ranom obrazovanju i skrbi, čime će se smanjiti regionalne nejednakosti. Ulaganja u obnovu i energetsku učinkovitost zgrada oštećenih u potresima 2020. koristit će pet županija, od kojih su tri, Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorska i Karlovačka, među najslabije razvijenima. Sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost poduprijet će se obnova i najmanje 225.000 m² fonda privatnih zgrada, 522.000 m² javnih zgrada i 31.000 m² zgrada sa statusom kulturnog dobra.

Ističem kako ovoga puta Europska komisija nije postavljala posebne uvjete, nego je svaka država članica imala prostora u nacionalnom planu mapirati najvažnije projekte. Moram, međutim, istaknuti da je glavni cilj Mehanizma za oporavak i otpornost učiniti gospodarstvo i društvo održivijima, otpornijima i spremnijima za izazove i prilike koje donose zelena i digitalna tranzicija. Dva su, dakle, osnovna uvjeta bila da svi projekti obuhvaćeni Nacionalnim planom oporavka i otpornosti idu u smjeru digitalne transformacije i zelenog plana, krovnih prioriteta Europske unije. A Hrvatska je svojim projektima premašila postotak digitalno-zelenog koji je Unija zadala.

NACIONAL: Je li u planovima Europske komisije i izgradnja Luke Rijeka, kao jedne od luka koje bi se uklapale u tzv. TEN-T mrežu?

Komisija još od 2013., kad je Hrvatska postala članicom Unije, snažno ističe stratešku važnost transeuropskih mreža za unutarnje tržište, a posebno za otvaranje radnih mjesta, ne samo tijekom same izgradnje infrastrukture nego i poslije, zahvaljujući ulozi koju imaju u gospodarskom razvoju. Odlukom Europske komisije definirano je devet koridora Osnovne prometne mreže EU-a kao okosnica za spajanje 94 glavne europske luke i 38 ključnih zračnih luka sa željeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih država – Luka Rijeka i zagrebačka zračna luka su među njima. Svaki od koridora mora uključivati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri države članice i dva granična prijelaza. Svih devet koridora prioritet su prometne politike Europske unije zbog čega je ustanovljen dodatni financijski fond u vrijednosti od 26 milijardi eura.

‘Situacija s Rusijom je sada vrlo ozbiljna i samo se nadam da će na kraju pobijediti razum’, prokomentirao je Ognian Zlatev, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj aktualnu rusku agresiju na Ukrajinu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Prošloga tjedna odjeknula je i vijest da je Europska komisija odlučila predložiti Vijeću EU-a kažnjavanje Mađarske uskraćivanjem novca iz europskih fondova, zbog kršenja vladavine prava. Točnije, Komisija predlaže suspenziju 65 posto novca iz triju operativnih programa u okviru kohezijske politike, a radi se o svoti od otprilike 7,5 milijardi eura. Hoće li stvarno doći do realizacije te odluke, s obzirom na to da o tome na kraju odlučuje Vijeće?

Točno, o svemu na kraju odlučuje Vijeće EU-a i zato ne možemo predvidjeti hoće li ona na kraju biti usvojena. Sve ovisi o tome hoće li se države članice s time složiti. Ali želio bih podsjetiti na to da je Europska komisija još prije nekoliko godina donijela Uredbu o uvjetovanosti vladavine prava, kako bi dodatno zaštitila europski proračun. Tom najnovijom preporukom Vijeću EU-a Komisija je dokazala svoju dosljednost. Jer vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti na kojima počiva Unija.

NACIONAL: Toj odluci prethodila je oštra rasprava u Europskom parlamentu zbog lošeg stanja demokracije u Mađarskoj, koju su zastupnici nazvali „izbornom autokracijom“. Usvojeno je i izvješće u kojem se osuđuju „namjerni i sustavni napori mađarske vlade da ugrozi europske vrijednosti” i zahtijeva se od institucija da počnu djelovati. Odnosno, od Europske komisije i Vijeća EU-a traži se da primijene postupak iz članka 7. Dakle, izvršen je pritisak na Europsku komisiju?

Ne bih rekao da se radi o pritisku. Radi se o procesu koji slijedi svoju proceduru i svakako je sazrio trenutak da se takva odluka donese. Na to se treba gledati i iz perspektive onoga što je predsjednica Von der Leyen najavila u svom govoru o stanju Europske unije u 2021. Naglasila je da će Europska komisija u sljedećem razdoblju pojačati svoj rad na jamčenju vladavine prava u svim državama članicama, a u godišnja izvješća o vladavini prava u 2022. za sve su države članice tako prvi put uključene i konkretne preporuke za poboljšanja.

S obzirom na novi mehanizam zaštite proračuna temeljenoj i na vladavini prava, to se odnosi i na način na koji se troši novac iz europskog proračuna. To je još jedan dokaz da je Komisija ozbiljna kad donese takve odluke. Što se tiče Mađarske, postoji rok od mjesec dana da se vidi što će Mađarska poduzeti – oni su najavili već neke nove zakone koji bi trebali spriječiti korupciju pri korištenju europskih fondova, a onda slijedi i rasprava u Vijeću EU-a. Vidjet ćemo.

‘Korupcije ima u svakoj državi članici, a ne samo u hrvatskoj i zato postoje tijela EU-a poput OLAF-a ili Ureda europskog tužitelja’, rekao je Ognian Zlatev Nacionalovoj novinarki. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Mađarska nije problematična samo kada je vladavina prava u pitanju, već i oko odnosa s Putinom. Orbán je isposlovao jeftiniji ruski plin, protivi se sankcijama, skinuo je s liste sankcioniranih Patrijarha Kirila – čak je Ursula von der Leyen rekla, ne spominjući imena, da su neke članice „Putinov trojanski konj“. Je li zbog svega izgledno da se ukine glasanje konsenzusom na Vijeću?

Takvi prijedlozi i ideje već su dulje u opticaju, pa i sama predsjednica Von der Leyen to je stavila kao jedan od prijedloga u svom govoru. No sami dobro znate da je za to potrebno da se sve države članice slože. Sada živimo u okolnostima kakve jesu i o svemu postoje različita mišljenja. Nijedna europska institucija ne može sama donijeti takvu odluku, već to moraju odlučiti države članice. Zato je to vrlo kompleksno. Nemam dvojbe da su sve države članice, pa i Mađarska, imale velike koristi od ulaska u EU. I sve su te države kroz proces kandidiranja morale prihvatiti europsku legislativu, imale su dovoljno vremena da procijene žele li ispuniti sve te uvjete i je li to u interesu njihovih građana. Sam Ugovor o Europskoj uniji temelji se na ideji da je Unija zajednica država sličnih razmišljanja i zajedničkih vrijednosti. Naravno, kada se potpisivao Lisabonski sporazum, situacija je bila drugačija, manje složena od ove današnje. No jedno od glavnih obilježja demokracije je da se odluke donose demokratskim putem. A u sporazumu je napisano da se odluke donose jednoglasno. Naravno da postoje mehanizmi pomoću kojih bi se mogao promijeniti takav način odlučivanja, ali, ponavljam, to se može dogoditi jedino ako sve države članice na to pristanu.

NACIONAL: Europska komisija konačno je prošloga tjedna usvojila Europski akt o slobodi medija, s ciljem zaštite medijskog pluralizma i uredničke neovisnosti u EU-u. Hrvatska je jedna od zemalja koje loše stoje na tom planu – vladajuća stranka kontrolira tzv. javni servis, kao i Agenciju i Vijeće za elektroničke medije, vlasništvo nad privatnim elektroničkim medijima nije transparentno, postoje monopoli, a Hrvatska je i rekorder u SLAPP tužbama protiv novinara. To je navedeno i u prva dva godišnja Izvješća o vladavini prava, no posljedica ni sankcija nije bilo. Zašto mislite da će od sada biti drugačije?

Zato što ovaj Akt, prvi put u povijesti, ima snagu zakona na europskoj razini. Dakle, kada se usvoji u Parlamentu i Vijeću, on mora postati dio nacionalnog zakonodavstva svake države članice. Izravno se primjenjuje u svakoj državi članici, ima snagu europske uredbe. Do sada su postojale samo preporuke, no ovaj Akt je obvezujući i svaka država morat će ga implementirati i poštovati. Cilj Akta je spriječiti politički i svaki drugi pritisak na novinare, osobito na javnim servisima, ali i u privatnim medijima, kako bi mogli potpuno objektivno izvještavati. Njihovi će izvori informacija morati moći ostati anonimni. Akt potpuno zabranjuje i primjenu špijunskih softvera za praćenje novinara, a njime se želi riješiti i pitanje transparentnog vlasništva nad medijima i koncentracije medija. Aktom se regulira i državno oglašavanje u medijima – koje mora biti ravnopravnije raspoređeno. Komisija je uz to donijela i Preporuku za poticanje unutarnjih zaštitnih mjera za uredničku neovisnost.

NACIONAL: Bit će zanimljivo vidjeti kako će izgledati primjena Akta u Hrvatskoj, gdje je kleveta još uvijek u Kaznenom zakonu…

Uvjeren sam da će se ta situacija promijeniti nakon usvajanja Akta. Zato se i nadam da će što prije proći kroz Europski parlament, da će ga potvrditi Vijeće i da će stupiti na snagu.

NACIONAL: Svaka vlast u Hrvatskoj pronađe način da izbjegne implementaciju takvih zakona. Tko će to nadzirati?

U planu je osnivanje neovisnog Europskog odbora za medijske usluge u kojem će svaka država članica imati svog predstavnika. Taj će odbor biti sastavljen od predstavnika neovisnih nacionalnih medijskih tijela, ali ne regulatornih agencija. To je tako određeno Aktom. Vidjet ćemo kako će to konkretno izgledati u praksi, u svim državama članicama.

NACIONAL: Prošloga tjedna, po nalogu Ureda europskog tužitelja, uhićena je voditeljica iz HAMAG–BICRO-a Magdalena Dovečer, zbog pokušaja namještanja milijunskog natječaja rođaku. Nakon Gabrijele Žalac, Tomislava Tolušića i drugih, čini se da je to u Hrvatskoj česta pojava. Kako na to gleda Europska komisija?

Mislim da takvih pojava ima u svakoj državi članici i zato i postoje tijela EU-a poput OLAF-a ili Ureda europskog tužitelja. Njihov je posao provjeravati troši li se novac europskih poreznih obveznika po pravilima. Europska komisija je itekako svjesna toga da se takve stvari događaju i zato su ta tijela i osnovana. No ja ne mislim da je Hrvatska neki izuzetak. Pratim što se događa u svim zemljama članicama i na dan kada je objavljen slučaj s HAMAG–BICRO-om, dogodio se sličan slučaj, čak i veći, u Italiji. Dakle, takve situacije se događaju i to nema veze s geografskim položajem zemalja. Korupcija postoji, to je apostrofirala i predsjednica Von der Leyen u svom govoru o stanju Unije, a na svima nama je da se borimo protiv takvih pojava. Posebno u ovakvim kriznim okolnostima, svaki euro itekako je bitan.

NACIONAL: Bugarska, odakle dolazite, ušla je u EU puno prije Hrvatske, no i Bugarska i sve nove zemlje članice imaju problema s korupcijom i implementacijom europskog zakonodavstva. Zašto je tako?

Mislite li da bismo sada trebali pokazati malo samokritike? Možda bismo i trebali, ali koliko god da mediji bili kritični, u ove posljednje tri i pol godine koliko sam u Hrvatskoj, moram istaknuti da sam impresioniran onime što je Hrvatska ostvarila u tom razdoblju. Odradila je prvo predsjedanje Vijećem EU-a, koje je bilo vrlo uspješno jer je u to vrijeme odblokirano otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, uskoro ulazite u Schengen i ulazite u eurozonu. To nisu mala postignuća, ostvarili ste velike ciljeve u vrlo kratkom roku od ulaska u članstvo EU-a.

NACIONAL: Hoće li Hrvatska, Rumunjska i Bugarska, koje su odavno ispunile tehničke uvjete, ući zajedno u Schengen?

Europska komisija je odavno dala zeleno svjetlo, ali i ta odluka je na razini Vijeća EU-a. Po meni, to je političko pitanje, jer – i opet, odluka mora biti jednoglasna. A u svakoj državi članici uvijek postoje neki unutarnjopolitički problemi zbog kojih se blokira ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen, i to već godinama. Hrvatska je ispunila sve uvjete i na tehničkoj i na političkoj razini te očekujem da će 1. siječnja 2023. ući u Schengen. Za ulazak u eurozonu taj je datum fiksiran i potvrđen. Sjajan uspjeh Hrvatske.

NACIONAL: Ursula von der Leyen najavila je oporezivanje ekstraprofita proizvođača energenata. Kako to Europska komisija misli provesti?

To nije prijedlog samo Europske komisije, već i glavnog tajnika UN-a, kako bismo se lakše nosili s novonastalom situacijom s kojom se suočava cijeli svijet. Postoje neke velike kompanije, proizvođači energije, koje se s takvim prijedlogom, dakako, ne slažu jer su u posljednje vrijeme ostvarile velike profite. Ipak, one bi trebale biti socijalno odgovorne i preuzeti dio tereta kako bi cijelo društvo lakše preživjelo ovu krizu. No Komisija je izvršno tijelo Unije, ali nije organ prisile; ona nema ni alate ni ovlasti da tim kompanijama nametne takve zakone. To je u rukama svih nacionalnih vlada država članica.

NACIONAL: Iako se o tome spekuliralo, Komisija nije predložila ograničavanje cijena ruskog plina. Tome se protivi dio zemalja članica, što znači da sloge nema?

Naravno da postoje države koje se s time ne slažu, ali treba sagledati širu sliku. Postoje države koje su bliže ruskoj granici, one koje su na moru, one koje su zatvorene. Zato i traje ova rasprava i još će potrajati, jer nisu svi u istoj situaciji. Što se tiče Bugarske, već sljedećeg tjedna otvorit će se interkonektor za dostavu plina iz Azerbajdžana, koji će zadovoljavati 30 posto potreba Bugarske. No Bugarska ne ovisi o plinu kao Hrvatska jer još uvijek puno više koristi ugljen, koji proizvodi sama. Sigurno će tražiti način da dođe i do američkog ukapljenog plina preko Grčke i Turske, gdje postoji puno takvih terminala.

‘Koliko god da mediji bili kritični, u ove moje posljednje tri i pol godine u Hrvatskoj, impresioniran sam onime što je Hrvatska ostvarila u tom razdoblju. Ostvarili ste velike ciljeve u vrlo kratkom roku’

NACIONAL: Hoće li ova kriza usporiti zelenu tranziciju? Mnoge zemlje će ponovo otvoriti termoelektrane jer nemaju izbora…

Mislim da smo u ovom kratkom vremenu dokazali da smo znatno poboljšali korištenje zelene energije koja se dobiva iz solara, vjetroelektrana i slično. Dokaz da brzo možemo prijeći na nove oblike energije jest činjenica da smo u šest mjeseci uspjeli smanjiti ovisnost EU-a o ruskom plinu s 41 na samo devet posto. Njemačka, Nizozemska i Danska, na primjer, ulažu velike napore u izgradnju novih kapaciteta za obnovljive izvore energije.

NACIONAL: Ursula von der Leyen u svom je govoru bila kritična i prema europskim vođama te je rekla kako bi morali priznati da su vodili pogrešnu politiku prema Putinu. Je li mislila na Angelu Merkel?

To biste morali nju pitati. Ali da, bila je to važna poruka kad je rekla da Europska komisija nije slušala države članice koje su ponavljale da treba biti vrlo oprezan u odnosima s Putinom. Pozitivno je, potrebno i konstruktivno što smo to sada priznali. Situacija s Rusijom je sada vrlo ozbiljna i samo se nadam da će na kraju pobijediti razum.

NACIONAL: Na Weekend Media Festivalu bili ste jedan od govornika na panelu o lažnim vijestima. Zašto je ta tema još aktualna, zar je nismo apsolvirali za vrijeme korone?

Nažalost, nismo. Dapače, mislim da se pojava dezinformacija i lažnih vijesti dodatno proširila, a od početka rata u Ukrajini aktualnija je nego ikad. I zato Europska komisija intenzivno radi na tome da to spriječi. Zbog toga je i uveden Kodeks dobre prakse za suzbijanje dezinformacija, osobito za internetske platforme, a sve se više ulaže i u medijsku pismenost, koju bi trebalo kao obveznu uvesti u obrazovni sustav, posebno u novim državama članicama. Naime, najviše su upravo djeca izložena lažnim informacijama s društvenih mreža. To je naša odgovornost kao društva – i roditelja, i profesora, i medija, i političara. Upravo traje rasprava o penalizaciji društvenih mreža koje šire lažne vijesti i govor mržnje. Nažalost, kakvu god regulativu uveli, veliki internetski portali uvijek pronađu neki novi način da to zaobiđu. Samoregulacija tih istih platformi koje su potpisale Kodeks Komisije ostaje jako važan aspekt i moralna obveza je svakako na njima samima.