Vinko Kojundžić, vlasnik tvrtke Cuspis koju se tereti da je bila nedovoljno transparentna u natječajima za poslove u Ministarstvu zdravstva osvrnuo se na svoje dugogodišnje poslove s Ministarstvom te odnosu s ministrom Vilijem Berošem. Kojundžić kaže da ga nikada nije nitko iz Uskoka niti iz bilo kojeg državnog organa pozvao na davanje iskaza.

Novi broj Nacionala donosi intervju s Kojundžićem koji u tom svom prvom medijskom istupu govori o aferi u koju ga smještaju zajedno sa ministrom zdravstva Vilijem Berošem te opovrgava da je u prijateljskoj vezi s ministrom. Odgovorio je i na niz pitanja vezanih za poslovanje svoje tvrtke i okolnosti suradnje s Ministarstvom zdravstva, softveru za kampanju „Cijepi se“ i provjeri USKOK-a o mogućim nepravilnostima u kupnji tog problematičnog softvera.

“Definitivno nismo u tom paketu jer je kod nas sve čisto. DORH je već dao izjavu da oni nisu našli ništa. Vjerujem da niti Uskok neće naći ništa. Ali ako bude trebalo, mi nemamo ništa protiv doći i pokazati sve potrebne dokumente”, ponovio je Kojundžić za N1.

Govoreći o nadogradnji informatičkog sustava za koji je njegova tvrtka od Ministarstvo dobila 3 milijuna kuna, Kojundžić je istaknuo da su oni na svakom natječaju ponudili više ljudi od minimuma te da je na tom poslu radilo više od 25 različitih osoba.

“U javnom natječaju se tražilo najamanje 9 i 13 članova projektnog tima, a priča o tih pet se odnosi na pet koji su se bodovali. Ta matematika od 112 sati po osobi definitivno ne stoji”, rekao je.

Kazao je da su se upoznali tek kada je Vili Beroš došao u Ministarstvo i da je to jedina njihova poveznica.

“Tek kada je došao kao pomoćnik, ja sam ga prvi put u životu vidio. Tada još nismo ni bili u stalnom u kontaktu. Ta priča o prijateljstvu je konstrukcija konkurencije kojoj smetamo. Ista stvar kao što su pričali da sam nezakoniti sin ministra Kujundžića pa ne smijem imati “u” nego imam “o” u prezimenu. Pričali su i kada sam bio u HZZO da sam ljubavnik od Tanje Prenđe jer smo skupa studirali”, rekao je Kojundžić, dodajući da je njegova greška bila što nije istupao ranije u javnosti o tome.

“Upoznali smo se u ministarstvu i sretnemo se na operativnim sastancima. Prijatelji sigurno nismo”, ponovio je.

Kojundžić je ispričao i da je u sektoru zdravstva od 2004. godine.

“Moj prvi veliki projekt bio je EU financirani projekt u Beogradu, u njihovom Republičkom zavodu za zdravstveno. Obrazac je uvijek isti, oni koji nisu zadovoljni s našim rezultatima, izmisle neku priču i podnesu kaznenu prijavu”, kazao je je.

Napominje da se on bavi samo zdravstvom u informatici te da u Hrvatskoj postoji još jedna ili dvije osobe koje imaju toliko iskustva u informatizaciji zdravstva kao on.

Osvrćući se na probleme s platformom Cijepi se, za koju je njegova tvrtka bila jedna od podizvođača ovog projekta.

“Bilo je problema, ali svaki problem je bio specifičan. Ono što se nama spočitavalo, dobili smo na temelju toga reviziju AZOP-a koja je utvrdila da kod nas nije bilo tehničkih problema. Ta platforma jest zaživjela, jako puno ljudi je prošlo kroz nju”, rekao je.

Tvrdi da je njegova tvrtka dobila 280 tisuća kuna za taj projekt, te da je u toj cijeni bilo uključeno i održavanje do kraja ove godine.

Upitan po čemu je informatizacija u zdravstvu složenija, ukazao je da i kada se uvodila fiskalizacija, jedina iznimka je bilo zdravstvo.

“Ono ima neka specifična pravila koja odudaraju od generalnih pravila”, kazao je.

Istaknuo je da je natječaj za prvi posao koji ga navodno povezuje s Berošem bio objavljen 2017. godine.

“Beroša tada nije bilo nigdje, ali za godinu dana kada je taj posao odrađen, on je bio naplaćen i tada je bio Beroš”, rekao je.

Pojasnio je da je najveći rast prihoda njegove tvrtke zabilježen u vrijeme ministra Beroša jer je tada naplaćen taj veliki projekt, ali sada više ti prihodi ne rastu jer su samo u održavanju.

Što se tiče posljednjeg projekta e-Lijekovi, ukazao je da su kod kalkulacije cijene projekta morali voditi računa o zakonskim odredbama.

“Mi smo mogli dati nižu cijenu. Jedini razlog zašto smo dali tu cijenu je da ne budemo 20 posto ispod, jer bi nas onda po odredbama zakona mogli teretiti da je to dampinška cijena i eliminirati”, objasnio je za N1.