Čelnici država članica održali su u ponedjeljak navečer na neformalnom sastanku u Bruxellesu prvu raspravu nakon europskih izbora o raspodjeli vodećih funkcija za sljedećih pet godina, a za konačni dogovor trebat će im još vremena, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
“Imali smo dobru raspravu, koja je išla u pravom smjeru, ali večeras nemamo dogovor”, izjavio je Michel po završetku neformalne radne večere.
Očekuje se da će se dogovor postići na redovitom samitu koji će se održati krajem sljedećeg tjedna, 27. i 28. lipnja.
Nakon izbora za Europskih parlament održanih od 6. do 9. lipnja, čelnici EU-a moraju se dogovoriti tko će preuzeti vodeće pozicije u sljedećem institucionalnom razdoblju do 2029.
Michel je rekao da su pan-europske političke stranke iznijele svoje prijedloge za vodeće pozicije i da je sada potrebno još nešto vremena da bi se postigao dogovor.
Predsjednika Komisije imenuje Europsko vijeća kvalificiranom većinom i tu odluku treba potvrditi Europski parlament. Predsjednika Europskog vijeća biraju samo članovi toga najvišeg tijela i tu Parlament nema nikakvih ovlasti.
Slično vrijedi i za predsjednika Parlamenta kojeg biraju zastupnici, dok Vijeće nema nikakvu ulogu. Međutim, odluke o vodećim dužnostima uvijek se donose u paketu jer je potrebno voditi računa o odnosu snaga vodećih političkih skupina, o tome da ne budu svi iz istoga dijela EU-a, o ravnoteži između velikih i malih zemalja, o rodnoj ravnopravnosti.
Načelno je već dogovoreno da mjesto predsjednika Europske komisije pripadne Europskoj pučkoj stranci, daleko najvećoj političkoj skupini u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću, mjesto predsjednika Europskog vijeća trebali bi dobiti socijalisti, a mjesto visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku trebalo bi pripasti liberalima.
Europska pučka stranka, socijalisti i liberali imaju većinu od oko 400 zastupnika u Europskom parlamentu koji ima 720 zastupnika.
Plenković: EPP ne smije tražiti manje vodećih pozicija nego 2019. kada je bio slabiji
Hrvatski premijer Andrej Plenković na sastancima na vrhu Europske pučke stranke (EPP) kazao je da podjela vodećih funkcija u EU-u treba reflektirati volju birača s europskih izbora, te da EPP ne bi trebao tražiti jednako ili manje u usporedbi s 2019. godinom, jer je sada znatno jači, doznaje se iz izvora upućenih u pregovore.
Nakon europskih izbora održanih 9. lipnja na kojima je EPP osvojio relativnu većinu sa 190 zastupničkih mjesta Europskog parlamenta, od ukupno 720 koliko, što je 14 više nego u prethodnom sazivu, čelnici EPP-a dosad su dvaput razgovorali o pitanju raspodjele vodećih dužnosti, najprije neposredno nakon izbora na video-konferenciji te u ponedjeljak prvi put na fizičkom sastanku u Bruxellesu uoči neformalne večere čelnika država članica.
Plenković je, kako se doznaje, govorio o tome da EPP, na temelju izbornih rezultata, može biti i ambiciozniji od traženja jednakog ili manjeg broja vodećih položaja kao 2019. – kada je njegova pozicija u Europskom vijeću i Europskom parlamentu bila nešto slabija nego što je danas. Jer EPP je sada bitno jači, ne samo po rezultatima izbora za Europski parlament, nego i zbog činjenice da u Europskom vijeću sjedi 12 premijera ili predsjednika iz redova pučana, što je više nego zbroj članova Vijeća iz redova socijalista, liberala i konzervativaca zajedno.
“Njegova glavna teza je da treba paziti da se ne dogodi da EPP, kao uvjerljivi pobjednik izbora, za dvije i pol godine, od svih ključnih funkcija, spadne jedino na predsjednika Komisije, a da ih pritom socijalisti, kao drugoplasirani, imaju više. Govorio je načelno i njegova je intervencija prilično dobro primljena među liderima u EPP-u”, rekao je izvor upućen u zbivanja.
Uz četiri pozicije u EU (predsjednika Komisije, Europskog vijeća, visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku i predsjednika Parlamenta), naveo je da se u pregovorima treba uzeti u obzir i šira perspektiva najviših dužnosti u Europi koje su nedavno bile predmet političkih razgovora, poput glavnog tajnika NATO-a, predsjednice Europske investicijske banke i glavnog tajnika Vijeća Europe, gdje EPP nema svoje vodeće kandidate.
Dosadašnja predsjednica Komisije Ursula von der Leyen (EPP) ima vrlo dobro izglede da ponovno bude izabrana na tu dužnost. Kao izgledni kandidat za predsjednika Europskog vijeća spominje se bivši portugalski premijer, socijalist Antonio Costa, a za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku estonska premijerka Kaja Kallas iz redova liberala. Predsjednica Parlamenta u prvoj polovici novoga saziva u sljedeće dvije i pol godine trebala bi biti Roberta Metsola iz EPP-a, a u drugoj polovici mandata trebao bi je zamijeniti netko od socijalista.
Mandat predsjednika Europskog vijeća traje dvije i pol godine, koji se može jednom obnoviti. Sva tri dosadašnja predsjednika Europskog vijeća odradila su po dva dvoipologodišnja mandata. Sada se unutar EPP-a pojavila ideja da se možda odustane od te prakse pa da sljedećeg izabranog predsjednika Europskog vijeća nakon dvije i pol godine zamijeni netko drugi.
“Plenković uopće nije govorio o rotaciji predsjednika Europske vijeća na način da bi nešto ‘rezervirao”’ za sebe, kako su to pojedini mediji počeli krivo tumačiti. Govorio je o tome kako se demokratski izražena volja europskih birača, koja se odrazila kroz činjenicu da je EPP relativni pobjednik izbora, treba na kraju reflektirati u raspodjeli najvažnijih funkcija u EU. Radi se o pogrešnim tezama koje smo već i ranije slušali, a uvijek bi nakon njih Plenković ostao u Hrvatskoj”, rekao je izvor blizak premijeru upućen u tijek pregovora..
Komentari