Promatrači OESS-a tvrde da je tursko izborno povjerenstvo nedovoljno transparentno

Tursko izborno povjerenstvo (YSK) pokazalo je nedostatak transparentnosti na nedjeljnim izborima, a pristrano izvještavanje državnih medija o izborima je zabrinjavajuće, rekli su promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Delegacija OESS-a objavila je da aktualni predsjednik Recep Tayyip Erdogan i vladajuće stranke u zemlji uživaju neopravdanu prednost u odnosu na oporbene stranke koje su imale nejednake uvjete za izbornu kampanju.

Zaključke je u ponedjeljak objavila zajednička promatračka misija Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Parlamentarne skupštine OESS-a (OSCE PA) i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE).

“Žao mi je što moram primijetiti da je u radu izbornog povjerenstva izostajala transparentnost, kao i golemu pristranost javnih medija i ograničenja slobode govora”, rekao je na konferenciji za medije u Ankari ambasador Jan Petersen, voditelj misije ODIHR-a za promatranje izbora.

Petersen je rekao da su izbori bili “uglavnom mirni” unatoč brojnim incidentima, kao i da je YSK radio učinkovito. Izaslanstvo je pohvalilo veliki odaziv i dodalo da je to jasan pokazatelj “snažnog demokratskog duha”.

Izborno povjerenstvo potvrdilo je da će se drugi krug između Erdogana i oporbenog rivala Kemala Kilicdaroglua održati 28. svibnja pošto nijedan kandidat nije dosegao prag od 50 posto za pobjedu. S prebrojanih 99 posto biračkih mjesta, Erdogan je osvojio 49,4 posto glasova, a Kilicdaroglu 44,96 posto.

Što se tiče parlamentarnih izbora, činilo se da Narodni savez, što uključuje Erdoganovu stranku AKP, ide prema osvajanju većine.

“Turska demokracija pokazala se nevjerojatno otpornom. Ovi izbori imali su visoku izlaznost i ponudili pravi izbor. No Turska ne ispunjava osnovna načela za održavanje demokratskih izbora”, rekao je Frank Schawabe, šef delegacije PACE-a.

Pozvao je tursku vladu da osigura slobodu medija i poručio da je pogodno izvještavanje turske državne televizije o Erdoganu i vladajućim strankama ravno cenzuri.

Turska vlada naredila blokiranje računa oporbenih političara na Twitteru

U svojoj kampanji da ostane na mjestu predsjednika Turske, Recep Tayyip Erdoğan ima tajno oružje: razbijanje društvenih medija djelomično inspirirano Europom. Dok se zemlja približava drugom krugu između Erdoğana i Kemala Kılıçdaroğlua, njegovog reformski nastrojenog suparnika, sve veća kontrola turskog čelnika nad društvenim medijima postala je još jedan alat koji mu pomaže produžiti svoju 20-godišnju vladavinu. Tijekom vikenda, Erdoğanova vlada naredila je Twitteru da blokira račune otprilike desetak lokalnih oporbenih javnih osoba tijekom vikenda, potez koji je izazvao oštru reakciju protiv Elona Muska zbog poštivanja direktive.

Istina, Erdoğanovi napori da kontrolira društvene medije sežu više od desetljeća unatrag. Taj je pritisak kulminirao u listopadu kada je vladajuća stranka u Turskoj donijela opsežna pravila o društvenim medijima koja su djelomično odražavala sličan zakon nedavno donesen u Europskoj uniji. I turski i europski režim imaju za cilj suzbiti štetne objave na internetu, zaustaviti širenje dezinformacija i povećati transparentnost oko načina na koji Instagram i YouTube serviraju sadržaj svojim korisnicima. Pravila EU-a, poznata kao Zakon o digitalnim uslugama, također uključuju novčane kazne do 6 posto prihoda tvrtke za potencijalne prekršaje.

Pravilnik Ankare često od riječi do riječi oponaša bruxelleski jezik donošenja politika. Ali ide znatno dalje u ograničavanju govora na internetu na načine koji pogoduju Erdoğanovim nastojanjima da zadrži mjesto predsjednika Turske. To uključuje zatvorske kazne do pet godina ako ljudi objavljuju sadržaj na internetu koji širi “informacije koje su netočne” na načine koji “remete unutarnju i vanjsku sigurnost Turske”. Novinari bi se na sličan način mogli suočiti sa zatvorskom kaznom za pisanje članaka koji ne idu u prilog vladajućoj turskoj AK stranci. A Kılıçdaroğlu, koji je u nedjelju osigurao 45 posto glasova diljem zemlje, već se suočio s kaznenom prijavom pod novim režimom za širenje “lažnih vijesti” o vladi.

“Mnogo je toga na kocki oko turskog zakona o dezinformacijama”, napisao je Alper Coşkun, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, think tanka sa sjedištem u Washingtonu. Erdoğan i njegova politička stranka “ne bi smjeli podleći kratkoročnim političkim interesima i doći u iskušenje da iskoriste ovaj zakon za suzbijanje neslaganja”.

Kao odgovor, dužnosnici turske vlade odbacuju kritike da preuzimaju društvene medije za vlastitu političku korist. Mnogi se pozivaju na druga pravila o online sadržaju, osobito ona unutar EU-a, kao na primjere kako se političari drugdje također protive tehnološkim divovima u ime smanjenja širenja štetnog sadržaja među lokalnim stanovništvom.

Zakoni slični onima u Turskoj “provode se u mnogim dijelovima svijeta, posebno u razvijenim zemljama”, rekla je Direkcija za komunikacije te zemlje.

Nejasno je jesu li nova pravila o društvenim medijima u zemlji prevagnula u korist Erdoğana u prvom krugu glasovanja, što predstavlja najveću prijetnju vladavini turskog predsjednika od pokušaja državnog udara 2016.

Ipak, sve veća kontrola onoga što ljudi vide na internetu označava nastavak opetovanih zabrana društvenih medija koje je Ankara uvela za Twitter, Facebook i YouTube, često na načine koji pogoduju vladajućoj stranci u zemlji.

Vlada je uvela kratku nacionalnu zabranu ovih digitalnih platformi nakon smrtonosnog napada u Istanbulu u studenom. Zabrana usmjerena na Twitter uslijedila je nakon snažnog potresa u Turskoj u veljači, koji je također doveo do 78 uhićenja nakon što su ljudi dijelili “provokativne objave”. Slične zabrane digitalnih platformi datiraju prije deset godina i odražavaju Erdoğanovu širu kontrolu nad medijskim krajolikom kako bi ugušio glasove opozicije, piše POLITICO.

Turska se pridružuje drugim sve autoritarnijim vladama, uključujući one u Rusiji i Saudijskoj Arabiji, koje su na sličan način pozajmile mnogo iz europskih društvenih regulativa, ali su prilagodile ta pravila kako bi pogodovale represivnim režimima. Moskva je, na primjer, nedavno donijela stroge zakone koji uključuju do 15 godina zatvora za one koji šire “neistine” o vojsci zemlje.

“Očekuje se da će donošenje takozvanog zakona o dezinformiranju pomoći vladajućem savezu u ušutkavanju oporbenih stranaka i kritičkog medijskog izvještavanja”, navodi se u izvješću o Turskoj neprofitne organizacije Freedom House koja prati globalna pitanja ljudskih prava.