Rast svjetskog gospodarstva usporava snažnije no što se očekivalo, a energetska kriza i inflacija pojačavaju rizik recesije u velikim gospodarstvima, posebno u Europi, upozorila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine tri posto, u skladu s dosadašnjim procjenama, ali aktivnost je usporila u drugoj polovini godine, ističe OECD, prognoziravši za 2023. stopu rasta od 2,2 posto, nižu za 0,6 postotnih bodova no što su izračunali u lipnju.

Svjetski BDP bit će ove godine manji za 2,8 bilijuna dolara no što su pokazivala predviđanja OECD-a u prosincu prošle godine, prije rusko-ukrajinskog rata, iskazano paritetom kupovne moći i cijenama iz 2015.

“Globalno gospodarstvo posustalo je nakon ničim izazvanog, neopravdanog i nezakonitog agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine. Rast BDP-a stao je u mnogim zemljama, a ekonomski pokazatelji signaliziraju produženo usporavanje”, izjavio je glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

Teško u Europi

Posebno su pesimistične prognoze za Europu koja je najizravnije izložena posljedicama ruskog rata u Ukrajini.

OECD predviđa da će gospodarski rast u eurozoni usporiti s ovogodišnjih 3,1 posto na samo 0,3 posto u 2023., što implicira da će 19 zemalja u zoni primjene zajedničke europske valute provesti bar dio godine u recesiji, uz dva uzastopna kvartala pada aktivnosti.

U lipnju OECD je eurozoni prognozirao 1,6-postotni rast aktivnosti u 2023.

Njemačko gospodarstvo, ovisno o uvozu ruskog plina, bilježit će iduće godine pad aktivnosti za 0,7 posto, izračunali su. Na početku ljeta prognozirali su rast najvećeg europskog gospodarstva za 1,7 posto.

Najsnažnije bi u skupini četiri najveća gospodarstva eurozone trebala rasti aktivnost u Španjolskoj, za 1,6 posto.

SAD blizu stagnacije 

Znatno je snižena i prognoza za SAD u idućoj godini, s 1,2 na 0,5 posto. U ovoj godini najveće europsko gospodarstvo trebalo bi porasti 1,5 posto, za puni postotni bod slabije no što su pokazivale ljetne prognoze.

I kinesko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti znatno slabije no što se do sada očekivalo, za samo 3,2 posto, zbog strogih mjera suzbijanja covida 19. U 2023. aktivnost bi trebala ubrzati na 4,7 posto.

Potvrdili su pak prognozu 6,9-postotnog rasta indijskog gospodarstva u ovoj godini. U idućoj godini prognoziraju usporavanje, uz prognoziranu stopu rasta od 5,7 posto.

Kamate iznad 4 posto?

Rat u Ukrajini značajno je podigao cijene energije i hrane, dodatno pojačavši inflatorne pritiske u razdoblju kontinuiranog snažnog rasta troškova života širom svijeta.

Novi prekidi u opskrbi energijom negativno će utjecati na rast i potaknuti inflaciju, posebno u Europi gdje bi aktivnost mogla pasti za dodatnih 1,25 postotnih bodova a inflacija porasti za 1,5 postotnih bodova, pa bi mnoge zemlje mogle zapeti u recesiji cijele 2023. godine.

Iako daleko manje ovisne o uvezenoj energiji nego Europa, i SAD klizi u krizu budući da središnja banka podiže kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju.

Unatoč znatno pogoršanim izgledima za velika gospodarstva, OECD smatra da središnje banke moraju još više podići kamatne stope, prognoziravši da će u većini zemalja u toj skupini premašiti četiri posto u 2023.

Mnoge vlade izdvajaju sve više novca kako bi pomogle kućanstvima i poduzećima, ali ta bi pomoć trebala biti upućena onima kojima je najpotrebnija i mora biti privremena kako bi se smanjio trošak i još više povećao dug, poručuju.