Optužnica u slučaju Agrokor kakva trenutno postoji, podignuta od strane ŽDO u Zagrebu, sa izdvajanjem izvješća KPMG-a kao nezakonitog dokaza, je prestala postojati. U ovom obliku ne može egzistirati jer je to izvješće KPMG-a bilo kostur optužnice. Za očekivati je da će ŽDO povući optužnicu, što je već učinio 2021. godine, rekao je Fran Olujić, odvjetnik obitelji Todorić.
Premijer Plenković za ovakav rasplet slučaja optužuje DORH, a Olujić pritom smatra da je u pravu no istovremeno, kako je rekao, začuđuje njegova reakcija kad kaže “da je ovakva odluka Visokog kaznenog suda štetna za postupak”.
“Svima bi trebalo biti u interesu da se postupak vodi na zakonit način i na temelju zakonitih dokaza. Opet je riječ o nedopustivom prejudiciranju predmeta koji je u ovom trenutku pred sudom”, ustvrdio je Olujić u emisiji “U mreži Prvog”.
DORH tvrdi kako su kaznena djela činjena kroz 12 godina poslovanja gospodarskog koncerna. Riječ je o transakcijama milijunske vrijednosti.
“Ulaziti u meritum optužnice znači ulaziti u meritum izvješća KPMG-a. Mi smo na samom početku upozoravali na sukob interesa, da je taj Ismet Kamal najprije radio za KPMG Hrvatska, i upozoravali smo na to iz samih podataka proizlazi da izvješće nije radila KPMG Poljska već KPMG Hrvatska za vrijeme dok radi za izvanrednu upravu i svoj rad naplaćuje 15 milijuna eura. To je u hrvatskoj sudskoj praksi dosad nezabilježeno”, kazao je odvjetnik Olujić.
Odluka je na DORH-u što će dalje. Olujić smatra da bi najrazboritije bilo kada bi se “resetirali u ovom predmetu” odnosno “kada bi dobro odvagnuli što jest za optuženje, a što nije”.
“Način na koji su zamislili podići optužnicu na sudu je gotovo nemoguće da im prođe, da se obuhvati 15 ljudi i tako dugo vremensko razdoblje”, kazao je Olujić.
Tri opcije DORH-a
DORH, pojasnio je, može odustati od optužnice. Druga varijanta, jest da vještačenje povjere nekom drugom. Treće, mogu i suziti optužnicu i ići optuživati ono za što imaju osnovane sumnje.
“Ukoliko se odluče za novo vještačenje tada nikako ne bi bilo dobro da se povjeri tom istom KPMG-u Poljska jer je plaćeno 1,3 milijuna eura, ali da ga ne radi Ismet Kamal. To je u startu nedopustivo.”
Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) prihvatio je tužbu Ivice Todorića protiv Republike Hrvatske oko preuzimanja Agrokora.ICSID je donio službenu odluku o nadležnosti u sporu koji su protiv hrvatske vlade u Washingtonu pokrenule Adria Group B.V. i Adria Group Holding B.V., dvije nizozemske kompanije bivšeg vlasnika Agrokora Todorića.
Odvjetnik Ljubenko
Odvjetnik Mićo Ljubenko rekao je kako je RH očekivala da sud nije nadležan i da će cijeli spor prestati. Drugo, ta faza je trajala duže nego što se očekivalo i sada podiže rizik od konačne odluke.
“Bit će interesantno s kojim argumentima obje strane nastupaju, zašto smatramo da s jedne strane država nije počinila štetu, odnosno tužitelj obratno – da je počinjena šteta”, kazao je Ljubenko.
Smatra da se prelako zaključuje crno-bijelo.
“Već i dosadašnja iskustva s arbitraža govore da su moguće djelomične presude, da tužitelj u nekom dijelu uspije, u nekom izgubi”, kazao je odvjetnik.
“Argument kako se to neće odnositi na Hrvatsku je posve promašen. Ako sudjelujete u postupku, a Hrvatska sudjeluje, onda si kao ozbiljna država i članica EU-a, ne bi smjela dopustiti spekuliranje s tim da ne bi poštivala presudu ako bi bila nepovoljna za nju. To bi nas odvelo u jednu dimenziju nepoštivanja međunarodnih sudskih odluka koju ne mogu zamisliti”, kazao je Olujić.
Presedan
“Ovo je postupak između vlasnika investitora i države koja je trebala imati regulatorni zakonski okvir. Mi takav postupak nismo imali, ovo je presedan, i ne možemo ga usporediti niti s jednim drugim postupkom, kazao je Ljubenko.
Ivica Todorić vjeruje kako sam postupak neće dugo trajati te da će dobiti milijarde eura.
“Nisam siguran da će postupak trajati onoliko dugo koliko se neki nadaju jer je upravo svrha arbitražnog postupka da bude brži od postupka pred redovnim sudovima. Ukoliko Todorić uspije sa svojim zahtjevom, tada dulje vremensko razdoblje ide njemu u prilog jer se akumuliraju troškovi i kamate”, pojasnio je Olujić.
Logika govori da će arbitražni postupak završiti prije jer je odobren i taman krenuo, dok je kazneni postupak “zapeo”.
“Oni ne bi smjeli utjecati jedan na drugog u formalnom smislu riječi, ali je nemoguće reći da nema percepcijski utjecaj kroz javnost. Pritisak javnosti na naša tijela će sigurno postojati i ovisit ćemo o rezultatu tog postupka”, uvjeren je Ljubenko.
Olujić je uvjeren da će arbitraža, neovisno o njenom trajanju, biti okončana prije nego kazneni postupak u Hrvatskoj, ako uopće bude.
Novo vještačenje minimalno godinu dana
“Ako se DORH odluči za novo vještačenje, to će trajati minimalno godinu dana. Na to ide ponovno podizanje optužnice, odgovori na optužnicu, ponovno se sastaje optužno vijeće koje odlučuje o odgovorima odnosno prigovorima obrane. Predmet Podravka pravomoćno je završen nakon nekih 15 godina, u predmetu HPB je tek ove godine donesena presuda nakon 14 godina”, kazao je odvjetnik.
Ljubenko je kazao kako su mnoge arbitraže znale završiti nagodbom, ali smatra da to u ovom slučaju nije moguće.
“Vjerojatnije je da će završiti meritornom odlukom. Mislim da nitko nije izjavio da je eventualno neće poštivati. Ona će se jednog dana morati realizirati”, rekao je Ljubenko.
Tuženik se ne može povući iz arbitražnog postupka, to može učiniti jedino onaj tko je pokrenuo postupak.
“Teoretsko povlačenje tuženika je priznanje tužbe, to se sigurno neće dogoditi. Jedino je moguće očekivati da Hrvatska dokazuje da nije bilo protupravnosti ili pogrešnog djelovanja koje je uzrokovalo štetu, pojasnio je Ljubenko.
Olujić je rekao kako je teško za očekivati da će doći do nagodbe jer su pozicije stranaka previše udaljene.
Nagodba
“Smatram da nije moguća nagodba u kojoj bi tužena Hrvatska priznala platiti toliku i toliko štetu. Moguće je da spor prestane u slučaju da recimo tužitelj povuče tužbu. To je isto svojevrsna nagodba, ali okolnosti će diktirati. Prije dvije, tri godine se dogodilo nešto slično u arbitražnom sporu banaka protiv RH gdje su se banke povukle”, kazao je Ljubenko.
Na pitanje hoće li Todorić tužiti premijera Plenkovića, Martinu Dalić i grupu Borg? Olujić kaže da ne zna.
“Teško mi je spekulirati, on je i dosad podnosio prijave DORH-u protiv osoba za koje je smatrao da su odgovorne za ono što mu se događalo. Jedna od mogućnosti je podnošenje prijave u stranoj jurisdikciji, kod njega bi u obzir dolazio London jer se on u to vrijeme tamo nalazio”, rekao je Olujić.
Građane zanima pitanje odgovornosti.
“Procjene su nezahvalne. Pitanje je postoji li uopće odgovornost Hrvatske. Jer govorimo o cijelom zakonu, gdje će netko morati ocijeniti je li bio sistemski pravilan, u to vrijeme ili danas. U to vrijeme pa i danas u zakonu smo imali dvije mogućnosti za rješavanje nelikvidnosti, prezaduženosti. U predstečaju vlasnik u pravilu zadržava vlasnička prava, u stečaju čak i ako firma preživi vlasnik ne zadržava stečajna prava. Da je cijeli koncern hipotetski otišao u stečaj, vlasnik bi izgubio svoja prava, bez Lexa Agrokora. To je ono što će se analizirati”, pojasnio je Ljubenko.
Olujić je istaknuo da čak i u slučaju stečaja vlasniku može ostati dio imovine.
“Gospodin Todorić i dioničari svih trgovačkih društava kojima je on bio većinski vlasnik ostali su bez svoje imovine.
“Ako je netko dužan, on je ujedno kriv – to je kriva teza. Ne treba odmah ići na ekstremne opcije”, kaže Ljubenko u programu HRT-a.
Ako Todorić uspije s arbitražom, gdje tvrdi da je uslijed nepravičnog zakona izgubio imovinu, Olujić smatra da tada definitivno postoji politička odgovornost onih koji su donosili zakon. Ako bi imao pravo na naknadu štete, onda bi je svi porezni obveznici snosili jer bi se naplaćivala iz državnog proračuna.
Todorić: “Sve im se srušilo kao kula od karata. Od prvog trenutka sam govorio da ću pobijediti”
Komentari