Veliki izazovi s kojima se posljednjih dana počeo suočavati gotovo cijeli svijet zasigurno će prouzročiti znatan broj negativnih gospodarskih učinaka, a već sada možemo pretpostaviti da su u najavi i brojni potencijalni sporovi. Za očekivati je da će se sukobiti dio radnika s poslodavcima zbog radnih zadataka koji bi se morali obaviti u područjima gdje se koronavirus raširio u većem postotku, a o čemu je već i bilo govora u medijima, ili pak sukob može nastati zbog nemogućnosti pronalaska prihvatljive osobe koja će skrbiti za dijete ukoliko se otkaže nastava, a nijednom se roditelju ne odobri izostanak s posla ili rad od kuće. Također, dobavljači koji se oslanjaju na uvoz ili unos iz zemalja koje su uvele posebne mjere zaštite mogli bi se naći u sporu s partnerima s kojima imaju neku vrstu obveznog odnosa, a već sada brojne turističke, odnosno aviokompanije, primaju zahtjeve za povratom novca uslijed otkazivanja letova ili bookinga. Mnogi bi mogli pokušati i s tužbama za naknadu štete prema različitim pravnim subjektima, što može biti razumljivo ukoliko se ispostavi da je, primjerice, neopravdano spriječen tranzit lako pokvarljive robe.

Svakako je preporučljivo prvo objektivno sagledati situaciju u kojoj se netko nalazi i pravne činjenice. Ozračje panike može pojedinca potaknuti na pravno neutemeljene činidbe, ne samo iz straha za svoje zdravlje i zdravlje obitelji, već se mogu pojaviti i osobe koje će pokušati steći protupravnu korist pod okriljem potencijalnog kaosa u sustavu i društvu. Postojeći zakonodavni okvir i drugi relevantni propisi te ugovori zasigurno bi trebali štititi svačija prava bez obzira na pandemiju, a jedino što može ograničiti njihovo ostvarivanje su državne mjere, kao što je zabrana okupljanja. Također, obaveze koje proizlaze iz postojećih pravnih odnosa i dalje treba ispunjavati, do recimo odluke Vlade da se naplata poreza i doprinosa ne odvija u dosadašnjem ritmu. Ako negdje pročitate vijest koja vam govori da nešto morate ili ne morate učiniti, obavezno provjerite kredibilitet izvora, jer primjerice neke web stranice žele zarađivati od posjeta tekstovima senzacionalističkog sadržaja. Takva poveznica neće vas osloboditi odgovornosti, ukoliko vas netko tuži zbog slijeđenja njenih dezinformacija.

Valja imati na umu da, ako dođe do pokretanja većeg broja novih sudskih sporova uslijed događaja povezanih s koronavirusom, doći će do dodatnog povećanja trajanja istih. Osim toga, nitko ne može u potpunosti znati hoće li se situacija u Hrvatskoj razvijati kao u nekim drugim EU državama gdje se privremeno obustavio i rad institucija. Zbog toga kod potencijalnih sukoba razmišljajte i o alternativnim postupcima, medijaciji/mirenju. Do rješenja se u takvim postupcima može doći već za nekoliko sati, a informacije iznesene tijekom postupka su tajne, odnosno ne mogu se iskoristiti ukoliko ipak dođe do sudskog spora. Također, vještine medijacije vas same po sebi mogu „spasiti“ od potencijalnih parnica, na način da u kriznim situacijama epidemije ne prekidate komunikaciju s osobom s kojom ste se sukobili, bio to šef ili poslovni partner, već da otvorenim razgovorom pokušate stvoriti zadovoljavajuće rješenje.

Podsjetimo, prema Zakonu o zaštiti na radu radnik je obavezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu te treba odmah obavijestiti poslodavca ili druge odgovorne osobe o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje. Člankom 69. istog Zakona propisano je da radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere. Pravdanje izostanka s radnog mjesta u slučaju potrebe kućne izolacije ili bolovanja također treba obaviti u propisanom vremenskom roku i uz svu potrebnu dokumentaciju, a dio ovih aktivnosti moći će se obaviti i elektroničkim putem zbog prirode izostanka.

Pored navedenog potrebno je ukazati i na značaj izraza „zastoj rada bez krivnje radnika“. Pod navedenim pojmom se u (sudskoj) praksi, najopćenitije rečeno, smatra situacija kada se kod poslodavca, bez krivnje radnika, pokvari određeni resurs rada (npr. stroj) te uslijed predmetnog dođe do zastoja u procesu rada. U takvim slučajevima radnici imaju pravo, a poslodavac obvezu, primati, odnosno isplatiti naknadu plaće. Tako i sudska praksa naprijed navedeni pojam tumači kako slijedi: „Prekid rada podrazumijeva zastoj u odvijanju procesa rada koji može biti posljedica krivnje poslodavca ili pak razloga više sile na koje poslodavac ne može utjecati. S obzirom na to da poslodavac u cijelosti snosi sve rizike poslovanja, dužan je radniku isplatiti naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo ili krivnjom poslodavca ili zbog razloga više sile“ (Vrhovni sud Republike Hrvatske, u odluci broj: Revr.89/13, od 11. veljače 2014. godine).

Isto tako, postoje i druge izvanredne okolnosti zbog kojih bi moglo doći ili dolazi do ometanja ili onemogućavanja rada, a što bi moglo imati utjecaja na isplatu plaće, odnosno naknade plaće. Takve okolnosti predstavljale bi izvanredne, nepredvidljive situacije koje (objektivno) sprječavaju radnika da izvršava ugovorom o radu preuzete obveze, a zbog kojih nije mogao doći na radno mjesto ili je bio ili jest onemogućen obavljati obveze iz ugovora o radu, kao što su npr. poplava, snježni nanosi, druge elementarne nepogode ili pak od strane nadležnih institucija ili pak svjetskih organizacija utvrđenih stanja epidemije i/ili pandemije (tzv. okolnosti više sile).

U takvim okolnostima, a kao što je već ranije iznijeto, potrebno je razborito i temeljito donositi kako poslovne odluke, tako i odluke koje se odnose na izvršavanje obveza preuzetih ugovorom o radu. Ne samo da predmetno utječe na proces rada, već uvelike može utjecati na međusobne odnose poslodavca i radnika te ostvarivanja prava i obveza obiju ugovornih strana. Predmetne situacije zahtijevaju pomnu prouku svih činjenica i čimbenika koji su doveli do stvaranja takovih situacija te nastavnog „vaganja“ svih posljedica koje bi mogle proizaći iz istog, a sve kako bi se što pozitivnije i uspješnije mogao nastaviti poslovni odnos te proces rada nakon prestanka okolnosti koje su dovele do poremećaja u izvršavanju obveza između poslovnih partnera, kao i samih poslodavaca i radnika. Pri donošenju s time povezanih odluka uvelike mogu pomoć pružiti za to specijalizirane osobe, odnosno društva kao što su npr. odvjetnici/odvjetnička društva koja svojim praktičnim i teorijskim znanjem, kao i poznavanjem konkretne problematike, podršku pružaju u segmentu donošenja u datom trenutku nužnih odluka i provođenja istih.