Sve veća količina elektroničkog otpada, odbačenih kućanskih aparata i baterija stvara potrebu za što održivijim načinom zbrinjavanja i otkrivanja novih načina recikliranja.

Tehnološki razvoj i izlazak noviteta tjeraju veliki dio svjetskog stanovništva na odbacivanje starih i dotrajalih uređaja. Ovakva kretanja nameću industriji traženje novih oblika recikliranja sirovina iz uređaja i baterija. Poznato je da se u nekim vrstama elektroničkih uređaja nalaze vrijedni metali, ali zabrinjava kako održivo provesti procese, koji se bave opasnim otpadom.

Baterije su već dugo vremena klasificirane kao opasan otpad i prikupljaju se odvojeno, u posebnim spremnicima. Sve veća zastupljenost vozila na električni pogon na brojnim svjetskim tržištima će povećati i potrebu za recikliranjem velikih istrošenih baterija iz automobila te će to u budućnosti sigurno biti tražen, važan i odgovoran posao.

Jedno od istraživanja tvrdi kako su svjetsko stanovništvo i industrija 2019. godine proizveli oko 53.6 milijuna tona e-otpada. Ističe se kako se samo mala količina u potpunosti reciklira (manje od 20 posto), dok su razvijene zemlje najveći proizvođači elektroničkog otpada.

Cilj procesa recikliranja ovakvog otpada je da toksična otapala, nusproizvodi i teški metali, poput žive, olova i kadmija ne završe u okolišu. Metali iz uređaja i baterija se recikliranjem prikupljaju te se ponovo koriste kao sirovina.

Ljude se poziva da razmisle o kupnji i certifikatima uređaja. Zbrinjavanje starih uređaja mora biti odgovorno, a preporučuje se i darivanje.