Posljednji petak u siječnju tradicionalno je rezerviran za Noć muzeja, koja je u proteklih 15 godina imala gotovo 3,5 milijuna posjetitelja, a koja će se zbog pandemije ove godine održati online na prigodnu temu – “Zadaće muzeja u uvjetima kriza”.

Za 16. izdanje te popularne kulturne manifestacije prijavilo se više od 170 sudionika, muzejskih, baštinskih ili obrazovnih institucija, koje su najvećim dijelom pripremile virtualne sadržaje, no neke od njih, one koje će s obzirom na epidemiološke mjere to moći, moći će se i obići u ‘realnom’ okruženju.

Ovogodišnji programi održavaju se u izuzetno nepovoljnim okolnostima – osim pandemije zbog kojih su zatvarani, lišeni uobičajenih aktivnosti i zarade, muzeji s potresom pogođenih područja pretrpjeli su velike štete i još se ni približno ne zna kada bi ponovno mogli otvoriti svoja vrata.

Ove godine neće se održati uobičajeno otvorenje Noći muzeja, nakon kojega bi u vrijeme prije korone i potresa rijeke ljudi, često unatoč siječanjskim vremenskim nepogodama, do jedan sat iza ponoći i duže, preplavile ulice u potrazi za atraktivnim postavima i prigodnim događanjima.

“Sada će posjetitelji putem digitalne platforme moći odabrati lokaciju, grad, mjesto ili općinu u Hrvatskoj koju žele posjetiti i virtualno razgledati”, rekla je za Hinu Vlasta Krklec, predsjednica Hrvatskog muzejskog društva, organizatora Noći muzeja.

Kaže kako se ovogodišnja tema poklapa s prošlogodišnjim i ovogodišnjim stanjem, vezano uz koronakrizu i katastrofalne potrese, no ona šalje i dobru poruku da i u kriznim vremenima muzeji i galerije dopiru do posjetitelja, makar digitalnim putem.

“Mi smo i prije nekoliko godina u Noći muzeja obrađivali temu važnosti digitalne tehnologije i medija, a sada je to nova dimenzija i stvarnost”, dodala je.

Komunikacija s publikom odvijat će se putem digitalnih kanala digitalnih aplikacija, virtualnih šetnji kroz muzeje zbirke, a bit će tu i radionice, interaktivni kvizovi, projekcije filmova, predstava.

Krklec kaže kako svako vrijeme i tehnologija nose svoje prednosti i mane. “Prednost je što iz svojih kućnih naslonjača možete klikanjem razgledati ono što vas zanima, a mana je što ne možete fizički otići u muzej i osjetiti tu čar, kada se stvaraju gužve kako bi ljudi obišli muzeje”, napomenula je.

Broj posjetitelja mjerit će se na digitalnoj platformi, kojoj se već sada može  pristupiti, proučiti i pripremiti se za ono što se želi popratiti.

Digitalnu Noć muzeja neće omesti ni južina ni hladnoća

Organizatori kažu kako sve zainteresirane ni južina, ni toplo ili hladno vrijeme, niti niski tlak zraka sada ne bi trebali smesti u pregledavanju virtualnih sadržaja svih onih koji štite i promoviraju lokalnu kulturu, umjetnost i prirodu.

“Ne trebate se bojati meteora na Mosoru, visina Velebita, hladnoće Gorskog kotara i Like, niti ugriza velike morske psine jer će većina programa biti dostupna on line, te tako iz vlastite sobe možete pogledati virtualne izložbe, predstave, poslušati predavanja, razgovore i stručna vodstva i sudjelovati u radionicama i kvizovima”, poručuju.

Web stranica Noći muzeja povezat će posjetitelje s muzejima diljem Hrvatske koji će im otkriti, najavljeno je, kakav je bio život građanstva i u Fažani, Valpovu i Zadru, što se to događa u Popovcu, ali ne u Popovači, što je organizirano u Gradu na četiri rijeke, a što Med dvemi vodami, dok će stanovnici iz Ravnih kotara mogu vidjeti na čemu rade muzealci na ravnicama Slavonije.

“Ne mičući se iz sobe i od računala možete usporediti čime se bave arheolozi u muzeju Narona, a čime oni u Arheološkom muzeju u Puli, u Ludbregu, na Rabu i u Trilju, a ako Vas interesira koje su muzejske godišnjice aktualne ove godine – pogledajte programe u Makarskoj, Labinu, Ozlju, Zlataru i Strossmayerove galerije starih majstora HAZU”, najavljuju.

Za one koje više zanimaju tehničke teme, informacije o graditeljstvu, industrijskoj i prirodnoj baštini mogu naći, među ostalima, u Muzeju Gacke, Hrvatskom muzeju vatrogastva i Udruzi Mogut u Velikoj Gorici.

O tome kako posluju muzeji u doba pandemije govorit će kustos iz Kine, gost Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji, a aktualnom temom, ovaj put kroz zanimljivosti o karanteni i očnoj bolnici bave se izložbe u Dubrovniku i Prelogu.

Aktualna tema zdravlja pokrivena je, među ostalim, u programu Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU u kojem je predviđena i snimka operacije srednjeg uha iz 1954. godine, a u tu tematsku kategoriju pripada i Psihijatrijska bolnica Vrapče koja sudjeluje s izložbom “Umjetnošću i ljepotom protiv predrasuda”.

Gradski muzej Bjelovar donosi izložbu, čiji prvi dio  daje pregled najpoznatijih i najopasnijih pandemija i epidemija duge ljudske povijesti, a drugi radove svojih sugrađana nastale tijekom izolacije.

Unatoč potresu sudjeluje i galerija iz Petrinje

Unatoč posljedicama potresa Galerija “Krsto Hegedušić“ iz Petrinje sudjeluje i ove godine – djelatnici POU Hrvatski dom Petrinja su iz svojih domova posudili neoštećene umjetnine dok su one iz Galerije spremljene na sigurnom do nekih boljih vremena.

Točno mjesec dana nakon razornog potresa izložbu će, od 11 do 13 sati, simbolično postaviti u gradskom parku u Petrinji na rubu kojeg se nalazi urušena galerija.

Prostor Gradske galerije Striegl u Sisku zbog potresa je nedostupan za javnost i upravo se sanira, pa su programe prebacili na društvene mreže i usmjerili ga na empatiju, sreću i različite vizualizacije kreativnosti.

Solidarnost sa stradalim muzealcima pokazali su hvarski muzeji koji organiziraju akciju pomoći kolegi iz Gradskog muzeja Sisak čija je imovina stradala u potresu.

Zagrebom će se baviti Državni arhiv u Zagrebu, virtualnom izložbom “Grade divni moj!”, posvećenom dvama razornima potresima koji su ga pogodili u zadnjih 140 godina, kao i Hrvatski državni arhiv, koji će predstaviti svoju zgradu i putem predavanja o inovativnom načinu gradnje Rudolfa Lubynskoga otkriti zašto je preživjela potres, te Sveučilište u Zagrebu s izložbom o posljedicama potresa iz 2020. na njihovu zgradu.

Za one koji žele nešto kreativno sami stvoriti, muzeji u Imotskom i Šibeniku napravili su on line tečajeve pomoću kojih mogu naučiti izraditi svrdla i sove od papira.

Tijekom Noći muzeja, zgrada Muzeja suvremene umjetnosti će biti zatvorena, a programi dostupni putem streaminga na Facebook stranici i YouTube kanalu, gdje će se prenositi predstava “Should I Digital, Or Should I Live”, skupine PAP, i prikazivati dokumentarci.

Etnografski muzej će premijerno predstaviti kratki film “Oglavlje udane žene iz Bratine”, Muzej hrvatskog vatrogastva svoj će program posvetili angažmanu vatrogasaca na sanaciji posljedica potresa, a Hrvatski školski muzej organizirati radionice i predstaviti digitalnu knjigu projekt “2020. godina: Negativan test – pozitivna sjećanja“.

Muzej grada Zagreba predstavlja, među ostalim, Zbirku stare ambalaže dr. Ante Rodina, koja pripada raritetnim zbirkama takve vrste u nas i u Europi, dok je Muzej antičkog stakla u Zadru pripremio dvije virtualne izložbe, dva filma i bogatu lutriju.

Hrvatska televizija priprema posebnu emisiju za Noć muzeja na Prvom programu koja će se emitirati iz Dnevničkoga studija koji pruža mogućnosti proširene stvarnosti “zbog čega će gledatelji dobiti priliku ušetati u svijet muzeja”.