Hrvatska gospodarska komora u ponedjeljak je održala svoju Skupštinu, na kojoj je rečeno da je, unatoč brojnim izazovima u godini koja je gospodarstvu donijela niz neočekivanih promjena, HGK uspješno privela kraju prvu godinu poslovanja nakon promjene zakonske regulative. Na Skupštini su usvojeni Program rada i Financijski plan za 2023. godinu te Strategija razvoja za period 2023. – 2026.

Ponudom specijaliziranih usluga usmjerenim srednjim i velikim tvrtkama te tvrtkama koje dobrovoljno plaćaju članarinu, Komora se, istaknuli su, u ovoj godini značajnije okrenula ka tržišnom poslovanju te potrebama samih članica. Novoj organizaciji i individualnom pristupu članici svakako je pridonijela i uloga voditelja poslovnih odnosa (VPO) koji su na stalnom raspolaganju te su prvi kontakt za svaki upit i poteškoću s kojom se susretnu na svom poslovnom putu.

“U idućem razdoblju planiramo nastaviti, ali i pojačati, fokus na područja koja smo odredili kao ključna u našem radu i za koja su naše članice iskazale najveći interes. To su održivi razvoj i zelena tranzicija, digitalna transformacija, budućnost rada i konkurentnost ljudskih potencijala, EU politike i međunarodna suradnja te kvaliteta i izvrsnost domaće industrije i proizvodnje. Vjerujemo da upravo ove teme mogu potaknuti stvaranje snažnog i otpornog hrvatskog gospodarstva”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

HGK će, dodao je Burilović, u budućnosti posebnu pozornost obratiti prema tvrtkama koje im plaćaju članarinu i tvrtkama koje dobrovoljno plaćaju članarinu, dok će svi ostali imati manja prava, a i plaćat će za usluge koje za njih odradi HGK.

“Cilj nam je promovirati hrvatsko gospodarstvo i pomagati hrvatskim tvrtkama”, rekao je Burilović podsjetivši da je prošli tjedan otvoreno predstavništvo HGK u Beču.

Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš poručio je da održivost i digitalizacija nemaju alternative te se osvrnuo na nove EU direktive i Uredbe koje i hrvatskim tvrtkama uvode ESG kao obvezu u izvještavanju od sljedeće godine.

“Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti EU-a koja zamjenjuje do sada važeću Direktivu o nefinancijskom izvještavanju povećava broj obveznika izrade izvještaja o održivosti. Ove obveze za tvrtke predstavljaju nužnost transformacije, a Komora će ih pripremiti na taj proces. ESG Akademija koju smo pokrenuli ove jeseni prvi je korak u tom smjeru. Vjerujem da će naše članice u novom razdoblju uz pomoć stručnih radionica u okviru Akademije, opremljene novim saznanjima i alatima, uspješno implementirati kriterije održivosti u svoje poslovne procese”, rekao je Radoš dodavši da u vrijeme krize u opskrbi energentima i prijeteće recesije, održivost kao tema dobiva i dodatan smisao.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja rekao je kako će, prema njegovim proračunima, Hrvatska sljedeće godine imati rast BDP-a od 0.9 posto te inflaciju od 5.9 posto. Dodao je i da od tri najveće gospodarske grane u Hrvatskoj trenutno najbolje stoji građevinarstvo.

Financijsko poslovanje HGK održalo se stabilnim i u ovoj godini unatoč izmjenama Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori kojim je ukinuto obvezno plaćanje članarine za čak 96 posto tvrtki. Iz HGK ističu da je u 2023. godini planiran nastavak procesa modernizacije poslovanja, a fokus će biti i na promociji hrvatske izvrsnosti u svim segmentima gospodarstva, posebno kroz pokretanje novih i revitalizaciju postojećih projekata Komore kao što su Kupujmo hrvatsko i Dani hrvatskog turizma.

U skladu s usvojenim financijskim planom ukupni planirani prihodi HGK za 2023. godinu iznose 24.844.181 eura, dok su rashodi planirani u iznosu od 24.841.484 eura. Prihod od članarina procjenjuje se na 17.379.625 eura, što je 70 posto ukupnih prihoda, dok se ostali prihodi odnose na prihode od novih usluga i dobrovoljnih članarina.

“HGK i dalje ostaje najveća poslovna mreža Hrvatske jer su i dalje u njenom članstvu svi poslovni subjekti u zemlji, bez obzira na to jesu li obveznici plaćanja članarine. Snažnijim usmjerenjem na potrebe članstva, Komora se približila radu srodnih europskih institucija kao što su Eurochambres i ICC”, zaključuje se u priopćenju sa Skupštine.