Brazil i Sjedinjene Države trebali bi uspostaviti bolje odnose nakon što su se dvije zemlje udaljile iz ideoloških razloga, rekao je u četvrtak desničarski predsjednik Brazila Jair Bolsonaro na prvom službenom sastanku s američkim kolegom Joeom Bidenom.

Na brzinu dogovoreni sastanak između dvojice čelnika uslijedio je na američku inicijativu dok Washington pokušava učiniti vidljivijim Samita Amerika koji je potresen djelomičnim bojkotom. Populist Bolsonaro je poznat kao obožavatelj Bidenovog republikanskog suparnika na izborima, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Dvojica čelnika sjedila su u malo razmaknutim foteljama dok su novinari ulazili u prostoriju, a činilo se da izbjegavaju kontakt očima dok su razgovarali preko prevoditelja tijekom sastanka na marginama samita koji se održava u Los Angelesu.

“Imamo veliki interes da se približimo SAD-u”, rekao je Bolsonaro, koji je, poput Bidena, uglavnom gledao ravno naprijed dok je njegov kolega govorio. “Povremeno smo se distancirali zbog pitanja ideologije. Ali siguran sam da od našeg dolaska u brazilsku vladu nikada nismo imali veće prilike zbog afiniteta koje naše vlade imaju”, rekao je Bolsonaro.

U sažetku Bijele kuće objavljenom nakon sastanka navodi se da su se dvojica čelnika dogovorila zajednički raditi na sprječavanju daljnjeg krčenja šuma Amazone.

Pitanja o osnovanosti sastanka intenzivirala su se nakon što je Bolsonaro u utorak ponovno hvalio Trumpa i nazvao Bidenov izbor “sumnjivim” kao odjek Trumpovih neutemeljenih optužbi.

Biden je nastojao iskoristiti regionalni samit da popravi odnose s nekolicinom latinoameričkih zemalja ugrožene tijekom Trumpove ere te da se suprotstavi rastućem utjecaju Kine u regiji.

Međutim, njegova odluka da isključi američke protivnike Kubu, Nikaragvu i Venezuelu na temelju toga što nisu demokratske zemlje, potaknula je kritike i djelomični bojkot nekih latinoameričkih saveznika tih triju država.

U međuvremenu, za Bolsonara je sastanak bio prilika da poboljša svoj imidž dok ulazi u tešku predizbornu kampanju.

Osim što podržava Trumpa, aktualni brazilski predsjednik također je izrazio sumnje u brazilski glasački sustav, nazivajući ga podložnim prijevari bez pružanja dokaza.

Njegovi pokušaji da diskreditira izbore u listopadu izazvali su bojazan da možda neće prihvatiti poraz. Visoki dužnosnici Bidenove administracije pozvali su Bolsonara da ne potkopava povjerenje u izborni proces.

Međutim, tijekom sastanka se činilo da je Bolsonaro sugerirao da će prihvatiti ishod izbora u Brazilu. “Mene je izabrala demokracija i siguran sam da će i to biti na demokratski način kada odem iz vlasti”, rekao je.

Bolsonaro je također predložio suradnju s Washingtonom na izradi rješenja za ono što je nazvao “epizodom” Rusije i Ukrajine, misleći na invaziju Moskve na susjednu zemlju.

Dvojica čelnika dogovorila su “blisku koordinaciju” u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda oko ukrajinske krize, prema sažetku Bijele kuće.

Kritike zbog isključenja triju zemalja

Latinoamerički čelnici u četvrtak su izravno kritizirali američkog predsjednika Joea Bidena zbog isključivanja Kube, Venezuele i Nikaragve sa Samita Amerike kojem je Biden domaćin, čime su dodatno naglašeni izazovi s kojima se suočava SAD kako bi ponovno potvrdio vodstvo u regiji.

Biden je bio na meti kritika od strane dvojice kolega čelnika u govorima koji su uslijedili nakon njegovog uvodnog obraćanja u Los Angelesu u kojem je iznio svoj plan za novo gospodarsko partnerstvo SAD-a i Latinske Amerike.

Govoreći prvog dana Samita Amerika u Los Angelesu, Biden je rekao da je njegova administracija predana pomoći zemljama Latinske Amerike i Kariba da se oporave od pandemije covida-19, uhvate u koštac s neregularnom migracijom, te poboljšaju životni standard stanovništva.

No brzo se suočio s oštrom kritikom zbog svoje odluke da na Samit ne pozove tri glavna regionalna protivnika Washingtona, što je potaknulo bojkot nekih čelnika na čelu s meksičkim predsjednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom.

Ubrzo nakon Bidenovog govora koji je veličao vrline demokracije u regiji, premijer Belizea John Briceno kritizirao je isključenje komunističke Kube i ljevičarske Venezuele, nazivajući “nezakonitu blokadu Kube” “uvredom čovječanstva”.

“Zapravo, to je neameričko. Došlo je vrijeme, gospodine predsjedniče, da se ukine blokada”, rekao je Briceno, kritizirajući Bidena koji je sjedio samo nekoliko metara dalje.

Bricena je slijedio argentinski lijevo orijentirani predsjednik Alberto Fernandez, koji je izjavio da nas “proziva šutnja onih koji su odsutni” i inzistirao da zemlja domaćin nema moć nametati “pravo na ulazak” na konferenciju. “Definitivno bismo poželjeli drugačiji samit Amerike”, rekao je Fernandez.

Sljedeća dva govornika, čelnici Paname i Paragvaja, uglavnom su se držala dnevnog reda summita.

Odgovarajući u svojoj završnoj riječi, Biden je čelnicima rekao: “Čuo sam puno važnih ideja. Bez obzira na neka neslaganja vezana uz sudjelovanje, ono što sam čuo o suštinskim pitanjima bilo je gotovo jedinstvo.”

Samit je zamišljen kao prilika za obnovu američkog utjecaja i suprotstavljanje rastućim gospodarskim prodorima Kine u regiju nakon godina relativnog zanemarivanja pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom. No, Bidenove napore potkopala je kontroverza oko popisa gostiju.

Govoreći na konferenciji gospodarske komore SAD-a, Biden je pozvao američke poslovne čelnike da pomognu u jačanju gospodarstava regije povećanjem ulaganja i potporom za njegov ekološki plan.