Okrugli stol “Suvremeni jezični izazovi – 50 godina nakon Deklaracije” održan je u utorak na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Na okruglom stolu nastupili su hrvatski jezikoslovci, profesori hrvatskoga jezika: Nives Opačić, Lana Hudeček, Marko Alerić i Antun Pavlin, a raspravljali su o tri tematska područja – položaju hrvatskoga jezika danas i postoji li potreba za novom Deklaracijom, i institucionalnom učenju jezika: dominantnim metodama i modelima te hrvatskom jeziku u javnoj komunikaciji.

Profesorica Opačić je istaknula kako je prijelomna godina bila 1966. kad je s položaja maknut Aleksandar Ranković. Dodala je kako su svi potpisnici Deklaracije o hrvatskom jeziku iz 1967. bili članovi Partije te ocijenila kako Deklaraciju dugujemo isključivo njihovoj savjesti.

Smatra kako bez te pojedinačne savjesti ni jedna ustanova nikad ne bi donijela takvu deklaraciju koja je omogućila jednakopravnost hrvatskom jeziku.

Po njezinom mišljenju, iza svake riječi u toj Deklaraciji stajala je sudbina pojedinih ljudi, odnosno autora te Deklaracije.

Lana Hudaček s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje smatra da danas nije potrebna nova Deklaracija jer hrvatski jezik nije ugrožen od srpskoga jezika.

S tim se mišljenjem složio i Marko Alerić, koji se založio za uvođenje hrvatskoga jezika na sveučilišnim kolegijima.

Hrvatsko katoličko sveučilište, kako je rečeno, ovim se okruglim stolom aktivno uključilo u obilježavanje Dana hrvatskoga jezika, i to u godini u kojoj se obilježava pola stoljeća od potpisivanja “Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika”, u čiji su spomen utemeljeni i “Dani hrvatskoga jezika”.

Organizator je istaknuo kako im je cilj senzibilizirati javnost o neprestanoj potrebi kultiviranja jezika te da njihove poruke sa skupa prije svega dopru do onih koji obnašaju javne dužnosti i čiji bi jezik trebao biti jezik prestiža, jezik koji bi bio uzor ostalim govornicima.

Naglašeno je kako tu prije svega misle na mlade koji svoju jezičnu kulturu nerijetko grade prema često iskrivljenom modelu.

Razvijene jezične kompetencije, bez obzira na to čime će se naši studenti u budućnosti baviti, nužan su preduvjet za aktivno, sigurno, samouvjereno, suvereno uključivanje u društvo znanja, ali i preduvjet za uspješno svladavanje svih ostalih kompetencija, znanja i vještina koje oni dobivaju na našemu Sveučilištu, zaključeno je na okruglom stolu.