Na okruglom stolu “Iz društvenih podjela u društvo podjele” u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska sudionici su u četvrtak raspravljali o društvenim podjelama, slobodi govora i radikalizaciji društva u Hrvatskoj.

Na okruglom stolu o podjelama u društvu sudjelovali su politolozi Višeslav Raos i Aleksandar Musić te novinari Đurđica Klancir i Ratko Martinović, a u raspravi su pokušali dati odgovor na pitanja je li sloboda govora temelj demokratskog društva, u kojoj mjeri mediji usmjeravaju ponašanje ljudi, a govorilo se i o radikalizaciji hrvatskog društva.

Politolog Musić naglasio je kako kako umjesto generalnog govora o radikalizaciji, treba govoriti o konkretnim pojedincima, konkretnim medijima, manjkavostima institucija i društva. Na društvenoj sceni, Musić primjećuje povratak nekoliko različitih retorika kojima se označavaju određeni pojedinci ili skupine ljudi zbog političkih interesa. U kontekstu prijedloga Zakon o elektroničkim medijima, kojim se određuje odgovornost nakladnika za sadržaje korisnika,  Musić je istaknuo kako ukidanje komentara u elektroničkim medijima smatra lošim, jer između ostalog, eliminiranjem komentara mržnje iz digitalnog oblika “nećemo eliminirati mržnju iz društva”.

Politolog Raos pak smatra kako hrvatsko društvo nije pojačano polarizirano, ali se kompleksne teme poput odnosa javnog i privatnog sektora namjerno svode na binarnu podjelu iz čega dobivamo dojam snažnije polarizacije. Raos je zaključio kako u hrvatskom društvu postoji kriza ekspertize unutar koje se briše razlika između znanja i mišljenja te vijesti i komentara.

Novinarka Klancir istaknula je kako se govor mržnje može definirati kao napad na one koji su slabiji ili manjinske skupine što je nedopustivo i suspektno. Smatra kako bi mediji, novinari, karikaturisti i umjetnici trebali moći kritizirati i ironizirati one koji su na vlasti što je i poželjno za zdravlje društva.

Novinar Martinović smatra da trebamo izdvojiti pojedinačne slučajeve kao fenomene radikalizacije koje nije proizvelo samo društvo. Kazao je da unatoč tome što u Hrvatskoj postoji plodno tlo za razvoj radikalizma, zadnjih 25 godina ne možemo reći da se radikalizam u Hrvatskoj razvio. “Radikalizacija u društvu ne bi postojala da ne postoji politička korist od profitiranja na radikalizaciji”, poručio je Martinović, navodi se u priopćenju. 

Pod nazivom „Stari izazovi, novo ruho“, od 30. studenoga do 4. prosinca, održan je 8. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSHMH).  Konferencija se održavala online u formi ciklusa okruglih stolova, a okupila je stručnjake, znanstvenike, donositelje odluka i više od 500 mladih.

Teme su bile doživljaj slobode unutar društva i pojedinca, razvoj identiteta i ideologija u vremenima krize, utjecaj pandemije covid-19 na svakodnevnicu kroz digitalizaciju društva, udaljavanje od čovjeka te društveni procesi koji su utjecali na društvene podjele u vidu radikalizacije i ekstremizacije.

SSMH je podružnica međunarodne organizacije mladih Svjetski savez mladih koja u svijetu okuplja više od milijun članova, a u Hrvatskoj djeluje u Zagrebu, Osijeku i Splitu.