Broj ljudi koji idu na odmor uvelike varira diljem Europske unije, što pokazuje postojanje velikih gospodarskih razlika među članicama Unije.
Hrvati spadaju među državljane članica EU koji si najmanje mogu priuštiti putovanja.
Slovenci si znatno više od Hrvata mogu priuštiti putovanja
Naime, kako pokazuju podaci Eurostata za prošlu godinu, čak 39 posto Hrvata, odnosno njih gotovo dvije petine, lani si nije moglo priuštiti tjedan dana odmora izvan mjesta stanovanja.
Veći udio onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora u EU imaju samo Rumunjska, čak 60 posto, zatim Bugarska, 44 posto, te Mađarska i Grčka, po 43 posto.
Prosjek onih koji si ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora na razini EU lani je iznosio 29 posto i bio je znatno manji nego u Hrvatskoj.
Usporedbe radi, naši susjedi Slovenci po tome spadaju među bogatije građane EU. Naime, njih samo 16 posto lani si nije moglo priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja, pokazuju podaci Eurostata.
‘Za mnoge Europljane godišnji odmor i dalje je privilegij’
Sve to pokazuje, ocjenjuje Euronews, da je za mnoge Europljane godišnji odmor još uvijek privilegij, a ne nešto što se podrazumijeva.
Pritom valja reći kako Eurostat ne precizira jesu li financijski razlozi ti zbog kojih si mnogi u EU ne mogu priuštiti godišnji odmor izvan mjesta stanovanja. Ipak, logično je pretpostaviti da se u najvećem broju slučajeva stvari svode na golu računicu, odnosno na dubinu džepa.
Ni mnogi Španjolci, Talijani, Francuzi i Nijemci ne mogu na godišnji
Ni u velikim i bogatim članicama Unije stanje nije sjajno.
Tako je u Španjolskoj udio stanovništva koji si ne može priuštiti jednotjedni odmor iznosi 33 posto, Italiji 32 posto, a u Francuskoj 25 posto, dok je u Njemačkoj 23 posto.
Godišnji najmanji problem za Luksemburžane i Šveđane
S druge strane, najmanje problema s godišnjim odmorom među državljanima članica EU imaju Luksemburžani i Šveđani. Naime, njih samo 11 posto si ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg izvan mjesta stanovanja.
Slijede Nizozemska i Finska, u kojima 13 posto stanovnika ne može otići na jednotjedni godišnji odmor. U Danskoj je taj udio 15 posto, pokazuju podaci Eurostata.
‘Podaci odražavaju snagu nacionalnih gospodarstava’
Razlike među državama “obično su povezane sa snagom gospodarstva zemlje”, pojasnila je za Euronews Lynn Minnaert, dekanica Fakulteta za ugostiteljstvo na Sveučilištu Metropolitan State u Denveru.
“Zemlje na dnu liste imaju veći BDP od onih na vrhu liste”, ocijenila je.
Profesor Colin Michael Hall s Odsjeka za menadžment, marketing i turizam na Sveučilištu Canterbury rekao je da je raspoloživi dohodak itekako važan čimbenik u donošenju odluka o godišnjem odmoru.
“Razina raspoloživog dohotka očito je važna jer omogućuje ljudima da troše novac na odmoru. Razlike u odlasku na godišnji odmor i troškovima odražavaju neke od širih ekonomskih razlika unutar EU“, kazao je za Euronews.
No, iako odluka da se ne putuje može, a najčešće i jest povezana s financijama, postoje i drugi razlozi zašto građani mogu odlučiti ostati kod kuće. Tako Hall za Euronews kaže da kulturni i geografski čimbenici također pridonose obrascima putovanja.
Tek svaki drugi Hrvat ide na vikend putovanja
Druga analiza Eurostata, s podacima posljednji put prikupljenim 2022., bavi se udjelom stanovništva koje putuje iz osobnih razloga, računajući samo praznike s najmanje jednim noćenjem.
Po tim podacima, 84 posto ljudi u Nizozemskoj otišlo je na odmor barem jednom u 2022. U Luksemburgu je na takav odmor otišlo 83 posto ljudi, a u Finskoj 81 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvatska je i tu pri dnu EU ljestvice, iako je niz zemalja plasiran slabije od nje. Naime, na vikend putovanja je 2022. išlo 48 posto Hrvata.
Vikendom najmanje putuju Rumunji i Bugari
Slabije od nas stoje Estonija, 47 posto, zatim Portugal, 46 posto, i Grčka, 44 posto, ali i Italija, sa samo 41 posto stanovnika koji su išli na vikend putovanja u 2022. godini.
Najgore su u EU i po tom kriteriju plasirane Rumunjska i Bugarska. U te dvije članice samo je 28 posto stanovnika išlo na vikend putovanja s jednim noćenjem.
Inače, prosjek na razini EU iznosio je visokih 62 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvati na putovanjima troše trostruko manje od Luksemburžana
Prema Eurostatu, i prosječna turistička potrošnja po osobi značajno varira među europskim zemljama.
U 2022. najveću turističku potrošnju po noćenju, čak 175 eura, imao je Luksemburg. Slijedi Austrija, sa 154 eura.
Na putovanjima, pak, najmanje troše Poljaci, u prosjeku samo 44 eura po noćenju. Tek nešto više, 45 eura, potroše Grci.
Prosjek na razini EU je, inače, 87 eura.
I Hrvatska je daleko ispod tog prosjeka, s prosječnom potrošnjom njenih stanovnika po noćenju od samo 57 eura, pokazuju podaci Eurostata.
Komentari