Dana 22. listopada 1986. godine umro je slavni znanstvenik i nobelovac Albert Szent-Györgyi, koga se smatra zaslužnim za otkrivanje vitamina C. Albert Szent-Györgyi rođen je u Budimpešti u njeno zlatno doba 1893. godine. Naime, Budimpešta je tada bila jedan od svjetskih velegradova, uz Beč jedna od dvije prijestolnice Austro-Ugarske.

Albert Szent-Györgyi završio je medicinski fakultet, a doktorirao je na Cambridgeu. Kao znanstvenik na Sveučilištu u Segedinu, jednom od najcjenjenijih mađarskih sveučilišta, izolirao je vitamin C. Pronašao ga je, između ostalog, u paprici, koja obiluje tim vitaminom, a vrlo je popularna kao hrana u Mađarskoj. Godine 1937. dobio je za svoje istraživanje o vitaminu C Nobelovu nagradu za medicinu. Uloga vitamina C bila je zdravstveno velika zbog sprečavanja skorbuta, bolesti koja nastaje u slučaju njegovog nedostatka. Vitamin C (askorbinska kiselina) postao je prvi vitamin koji se mogao umjetno sintetizirati.

Zanimljiva je i povijesna priča o krumpiru, značajnom izvoru vitamina C, uz koji se veže i jedan bitan povijesni događaj – velika irska „krumpirova glad“. Naime, u razdoblju od 1845. do 1852. godine u Irskoj je zavladala „velika glad“ kada je nasade krumpira napala gljivica plamenjača. U tom se razdoblju stanovništvo Irske smanjilo za 20 do 25 posto. Smatra se da je gotovo milijun ljudi umrlo od skorbuta i pothranjenosti ili emigriralo iz Irske, jer se gotovo trećina stanovništva prehranjivala gotovo isključivo krumpirom.