Čak šest smrtnih slučajeva u Hrvatskoj vojsci u manje od mjesec dana i u različitim dijelovima države, od kojih se većina, po neslužbenim informacijama, opisuje kao samoubojstvo, teški su propust vrha vojne hijerarhije, ali prije svega Vojne sigurnosno-obavještajne agencije (VSOA) – tvrdi za Nacional više visokih vojnih izvora. Kontroliranje ovakvih situacija, pa i protuobavještajno djelovanje, zapravo spada u osnovni djelokrug rada VSOA-e pa je time čudnije što ta služba, pod vodstvom Ivice Kindera, nije pokazala nikakvu vidljivu reakciju. Dapače, nakon što se zbog velikog broja smrtnih slučajeva javnost uzbunila, u Ministarstvu obrane održana je konferencija za novinare na kojoj je tek zaključeno da „nema propusta u sustavu“, da „nijedna služba nije zakazala“ i da se zapravo „ništa neuobičajeno ne događa“.

Premda je u tek nešto više od mjesec dana u Oružanim snagama zabilježeno više smrtnih slučajeva od prosjeka koji za taj sustav vrijedi za cijelu godinu, ili čak dvije.

Izostanak vidljive reakcije još je čudniji uzme li se u obzir da je jedna od šestero žrtava upravo časnik same VSOA-e: radi se o 54-godišnjem Zlatku Kozoliću, bojniku po činu, koji je obavljao niz osjetljivih analitičkih dužnosti u VSOA-i i svjedočio u nizu procesa, između ostalog i u „aferi Kamioni“. Po službenoj verziji, on je 16. srpnja ove godine počinio samoubojstvo raznijevši se bombom. „Moguće je da se radilo o njegovim privatnim problemima, ali i o problemima na radnom mjestu: Kozolić je bio nisko u hijerarhiji u odnosu na svoje sposobnosti i stalno je držan po strani, premda se radilo o sjajnom djelatniku, posebno u području analitike“, tvrdi jedan od Nacionalovih sugovornika iz vojnog sustava. On također tvrdi da se niz samoubojstava u vojsci – ili nesretnih slučajeva, moguće povezanih s konzumacijom droge – u najmanju ruku morao predvidjeti, ako ne i spriječiti.

Ravnatelj VSOA-e Ivica Kinder rodbinski je povezan sa savjetnikom predsjednika Zorana Milanovića, Marijanom Marekovićem. PHOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Ipak, 8. lipnja pronađen je mrtav vojni specijalac u Bjelovaru, potom dva dana kasnije dragovoljni ročnik u Zagrebu, 3. srpnja u prometnoj nesreći kod Vrbovca poginuo je jedan vojnik, 9. srpnja jedan je pronađen mrtav na području Varaždina, 16. srpnja ubio se Zlatko Kozolić, a 19. srpnja u Vinkovcima je pronađena mrtva vojnikinja Tea Fat. Za njen slučaj najprije je objavljeno da se radi o samoubojstvu, no novinari Jutarnjeg lista ovog vikenda iz razgovora s nizom poznanika i prijatelja došli su do zaključka da je vjerojatnije riječ o nesretnom slučaju povezanom s uzimanjem droge.

„Reakcija sustava je katastrofalna, a sam ministar Mario Banožić o svemu se oglašava daleko iz inozemstva, s putovanja u SAD. Nitko ne poteže odgovornost VSOA-e i njenog ravnatelja Kindera, a jasno je što je razlog takvu ponašanju: on ima podršku vrha vlasti, i to obiju strana – i premijera i predsjednika države“, tvrdi Nacionalov sugovornik.

Sam Nacional već je u više navrata pisao o Kinderovu slučaju: premda je u prosincu 2020. jednoglasno zaključio da je u VSOA-i grubo prekršen zakon i premda su postojala druga saznanja i službene potvrde da su u Vojnoj sigurnosnoj agenciji počinjene nezakonitosti, i to u najmanje trima slučajevima u posljednje tri godine, saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na svojoj je sjednici, održanoj 10. ožujka, jednoglasno prihvatio Izvješće o radu VSOA-e za 2020. godinu. Time se Odbor koji je imao ovlasti zatražiti odgovornost ravnatelja VSOA-e Ivice Kindera, priklonio stavu premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Zorana Milanovića koji ignoriraju dokumentirana saznanja o kršenju zakona u vojnoj tajnoj službi i zasad ne pokazuju volju da sankcioniraju odgovorne za takvo postupanje. Prema informacijama Nacionala, vladajuća većina u Odboru, na sjednici održanoj iza zatvorenih vrata, postupila je prema direktivi premijera Andreja Plenkovića koji je HDZ-ovim članovima Odbora naložio da ne otvaraju pitanje ponašanja ravnatelja VSOA-e Ivice Kindera. Premijer je to učinio usprkos činjenici da su ga nadležna tijela upozorila na ozbiljno kršenje zakona u VSOA-i. No još je neobičniji podatak da ni oporbeni članovi Odbora nisu tražili odgovornost zbog kršenja zakona, pa je izvješće VSOA-e o radu za prošlu godinu prihvaćeno jednoglasno. Čak tri nadležna tijela još u prosincu prošle godine konstatirala su da su u VSOA-i počinjene ozbiljne protuzakonitosti: Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), Vijeće za građanski nadzor sigurnosnih službi te saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Izvješća UVNS-a i Vijeća za građanski nadzor upućena su predsjedniku Vlade, predsjedniku Republike, Saboru i glavnom državnom odvjetniku.

Kao razlog za Kinderovu nedodirljivost navodi se podatak da je ravnatelj VSOA-e školski kolega premijera Andreja Plenkovića – što se demonstriralo njihovim srdačnim zagrljajem prilikom jednog protokolarnog događaja – dok je, s druge strane, rodbinski povezan sa savjetnikom predsjednika Zorana Milanovića, Marijanom Marekovićem.

Kinder je prekršio zakon jer je neovlašteno prisluškivao i dao tajno pratiti jednu vojnu osobu koja je prvo javno upozorila na kriminal u VSOA-i, a Kinder je posumnjao da je potom to učinila i anonimno. Umjesto da provjeri te navode, Kinder je odobrio da ga se nezakonito prisluškuje i prati, a to je upravo ono na što su hrvatski građani najosjetljiviji jer takvo ponašanje pripisuju mračnim špijunskim manirima iz nekih totalitarnih režima. Nezakonito prisluškivanje hrvatskih građana, bilo da se radi o civilima ili vojnim osobama, u više navrata je u suvremenoj hrvatskoj povijesti proizvodilo prvorazredne skandale i dovodilo do osnivanja saborskih istražnih povjerenstava. Skandali tog tipa, a Nacional ih je otkrio nekoliko, znali su odvesti i do samog državnog vrha, a čelnici službi koji su se nalazili pod takvim sumnjama u pravilu su morali odstupiti. Ne i Ivica Kinder.