Građani Zagreba cijeli dan nam se žale na otežano disanje i nesnosni smrad, a kako doznajemo situacija ništa nije bolja ni u ostatku Hrvatske, uz metropolu je posebno ugrožen Slavonski Brod.
“Osjetljive skupine odmah će osjetiti zdravstvene učinke, pa trebaju izbjegavati aktivnosti na otvorenom. Zdrave osobe vjerojatno će otežano disati i osjetiti iritaciju grla. Preporučujemo da ostanete u zatvorenom prostoru i odgodite aktivnosti na otvorenom“, upozorava Accuweather.com – hrvatske građane!
Očekivalo bi se da odgovorni daju barem neki savjet građanima, objasne što se događa, kakav zrak udišemo… ali svi šute, kao da problem za zdravlje građana ne postoji.
Javnost često nema dovoljno kvalitetne podatke o kvaliteti zraka niti se oni pravodobno kumuniciraju građanima pa smo osuđeni na informacije s internetskih servisa i aplikacija. U Zagrebu postoje dva različita sustava mjerenja kvalitete zraka, od kojih je jedan relevantan, a drugi nije.
Relevantno je ono što se mjeri na državnim postajama, tj. postajama Državnog hidrometeorološkog zavoda kojih u Zagrebu ima četiri, a koje su pod ingerencijom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i daju podatke u realnom vremenu.
‘Zbog smetlišta, drobilica i toplana zrak je najzagađeniji u Novom Zagrebu’
Relevantne su i gradske postaje kojih je sedam, a kojima upravlja Institut za medicinska istraživanja.
Međutim, one ne daju podatke u realnom vremenu, nego služe za izradu godišnjih izvještaja za kategorizaciju zraka.
Drugi, manje pouzdan sustav za mjerenje kvalitete zraka su senzori. Dio njih je postavio Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar u okviru projekta Ekološka karta u suradnji s nadležnim gradskim uredom, koji od “puštanja u pogon” nema neku praktičnu svrhu niti objavljuje prikupljene podatke
Oostali su privatni, kao što su bili senzori koju je postavila vladajuća stranka Možemo! tijekom predizborne kampanje. Oni su taj projekt nazvali Otvoreni zrak, ali ni njihovi senzori danas nisu u funkciji.
Ljubičasti Slavonski Brod
Dugo se već govori i o problemu s kvalitetom zraka u Slavonskom Brodu. Sad je opet voda došla do grla.
U četvrtak od 11.00 sati Slavonski Brod je u ljubičastom (izuzetno onečišćeni zrak). Točnije, to je izmjereno na postaji kod Stadiona kraj Save (SB2).
“No, ne isključuje mogućnost da u sljedećih nekoliko sati i postaja na Jelasu (SB1) bude isto u ljubičastom!”, pišu nam zabrinuti Brođani.
Tako danas već oko 16.00 sati na, tzv. karti onečišćenja, možemo vidjeti da sve što je južnije od rijeke Save, odnosno što je u BiH, već zahvaćeno vrlo opasnim onečišćenjem (sve je tamno ljubičasto) i da se upravo u susjednoj zemlji generira povećano onečišćenje u Slavonskom Brodu i širem kopnenom dijelu Hrvatske.
Zbog zraka u Sl. Brodu na pomolu sastanak s vlastima u BiH?, dramatičan je naslov O35 portala koji objašnjava kako je ovaj hrvatski grad posebno ugrožen.
“Saborska rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti zraka otvorila je pitanje gorućih “crnih točaka” u Hrvatskoj, a Slavonski Brod se ponovno našao u središtu pozornosti kao najzagađeniji grad u Europskoj uniji. Zastupnica SDP-a, Ivana Ribarić Majanović, istaknula je neslavnu titulu Slavonskog Broda, dok su se Dugi Rat, Sjeverna luka u Splitu i Belišće također našli na listi problematičnih područja. Situacija je, kako upozoravaju zastupnici, sve složenija – dok je donedavno bilo devet crnih točaka, sad ih je u Hrvatskoj čak 17“, piše 035Portal.
Hrvati u ovom gradu dišu najzagađeniji zrak u Europskoj uniji
Državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Željko Vuković, u raspravi je naglasio da je Slavonski Brod u specifičnoj situaciji zbog svog geografskog položaja, jer oko 30% onečišćenja dolazi iz Bosne i Hercegovine. Vuković je najavio pokretanje inicijative za sastanak s vlastima u susjednoj zemlji kako bi se zajednički pristupilo rješavanju problema.
Dodao je da, iako redovita mjerenja na dvjema mjernim postajama pokazuju određeno smanjenje zagađenja otkako je rafinerija prestala s radom, situacija u Slavonskom Brodu ostaje zabrinjavajuća.
Vuković je također najavio uvođenje mobilnih laboratorija za mjerenje kvalitete zraka u slučajevima incidenata, no troškove bi trebale snositi lokalne samouprave, što bi moglo postati ozbiljan financijski teret.
Zastupnik Ivica Baksa (NPS) postavio je pitanje o dodatnim sredstvima iz proračuna ili EU fondova za pokrivanje troškova mjerenja, na što je Vuković odgovorio da postoji mogućnost financiranja iz različitih izvora te da će Ministarstvo raditi na tome.
Uz nove mjere, Ministarstvo također provodi energetske obnove kuća, zelenu javnu nabavu i programe energetske učinkovitosti koji bi trebali pridonijeti smanjenju zagađenja.
U konačnici, izmjene Zakona o zaštiti zraka usmjerene su na uklanjanje nedostataka u inspekcijskom nadzoru te olakšavanje rada Državnog inspektorata, što bi trebalo dodatno unaprijediti sustav nadzora i reakcije na zagađenje zraka, osobito u najugroženijim područjima poput Slavonskog Broda.
Komentari