Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u ponedjeljak u Splitu, gdje se održava 11. ISABS Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici i individualiziranoj medicini, kako terapijski i dijagnostički odgovori u medicini u budućnosti leže u imunologiji i genetici, dodavši kako se priprema uskoro u Hrvatskoj otvoriti veliki laboratorij za genska testiranja za bolje prilagođavanje terapija.

U organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti, Mayo Clinic i Specijalne bolnice Sv. Katarina, te u suradnji s američkom Akademijom za forenzične znanosti u Podstrani kod Splita do 22. lipnja se održava 11. ISABS Konferencija o forenzičkoj i antropološkoj genetici i individualiziranoj medicini, na kojoj sudjeluje 400 stručnjaka i znanstvenika iz gotovo cijelog svijeta, među kojima i četvero dobitnika Nobelove nagrade.

Na kongresu će, među ostalim, biti govora personaliziranoj i regenerativnoj medicini, farmakogenomici, molekularnoj dijagnostici, terapiji matičnim stanicama i genskoj terapiji, imunoterapiji te forenzičkoj i antropološkoj genetici.

Među sudionica su i Nobelovci Paul Modrich sa Duke Universityja, Avram Hershko sa Techniona, Robert Huber iz Max Planck Instituta od Biochemistry te Ada Yonath iz Weizmann Institute of Science, ali i renomirani stručnjaci sa Harvard School of Medicine, MIT- a i brojnih drugih.

“U medicini i znanosti događaju se velike promjene, terapijski i dijagnostički odgovori u budućnosti leže u imunologiji i genetici. Na tom tragu se događaju i promjene u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a da Hrvatska dobro prati svijet potvrđuje i činjenica da su najveći stručnjaci svijeta došli u Split”, rekao je ministar Kujundžić.

“Pripremamo uskoro u Hrvatskoj otvoriti veliki laboratorij gdje će se raditi genska testiranja kako bi se bolje prilagodila terapija”, dodao je.

Otvorenju skupa ranije danas, uz ministra zdravstva Kujundžića nazočni su bili i ministar gospodarstva Darko Horvat i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Upitan da prokomentira minimalna izdvajanja za znanost ministar gospodarstva kazao je da ne želi ulaziti u drugi resor iako nisu zadovoljni ni investicijama u razvoju istraživanja od 0,86 posto. To ih ne zadovoljava, pa su napravili iskorak prema otvaranju dva velika nova natječaja financirana europskim sredstvima.

“U završnoj je fazi natječaj koji će pratiti strategiju pametne specijalizacije, te još jedan natječaj kroz koje ćemo do kraja godine hrvatskim poduzetnicima na raspolaganje staviti 2,2 milijarde kuna iz EU fondova. To sve radimo u nadi da se kroz novoosnovanu inovativnu mrežu predmetna sredstva plasiraju u realni poduzetnički sektor, da se napravi transfer znanja i tehnologije, te da brojka od 0,86 posto do kraja sljedeće godine dođe na razinu 1,5 posto, a nakon toga u sljedećih tri godine na 2,5 posto što je prosjek EU”, rekao je Horvat.

Novinare je zanimalo i hoće li se povećavati kvota radnika koji nedostaju na tržištu rada na što je ministar Horvat rekao da u ovom trenutku treba vidjeti što nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje, nakon čega će se razmotriti situacija, te će Vlada pravodobno reagirati.

Ministrica Divjak je rekla kako je važno povećati izdvajanja za znanost.

“Najznačajniji element u postizanju gospodarskog rasta su znanstvena i primijenjena istraživanja, te istraživanja povezana s gospodarstvom. Prvi element je povećano izdvajanje iz državnog proračuna koji doprinosi ukupnom udjelu izdvajanju za znanost i istraživanja u bruto domaćem proizvodu i drugi koji je bolja organizacija znanstvenih instituta i sveučilišta kako bi doprinos bio značajniji”, kazala je ministrica Divjak dodavši da Hrvatska u ovom trenutku za znanost izdvaja 0,86 posto BDP- a.

Podsjetila je kako je europski cilj izdvajanja tri posto BDP-a, što znači da je Hrvatska na samom dnu u Europi po izdvajanju za znanost zbog čega im je velika zadaća da se izdvajanje bitno poveća u sljedećem razdoblju.