Komisija Europskog parlamenta koja je zadužena za odgovor na skandal s podmićivanjem u Qatargateu podijeljena je oko toga dolazi li prava prijetnja izvana — ili iznutra. Ova je podjela otkrivena u četvrtak kada su zastupnici, žureći pokazati da ozbiljno shvaćaju skandal uoči europskih izbora iduće godine, održali raspravu o izvješću u vezi s odgovorom Parlamenta na optužbe o shemi gotovine za usluge koja uključuje sadašnje i bivše EU parlamentarce, u ime interesa iz Katara, Maroka i Mauritanije.

Skandal, koji je postao poznat kao Qatargate, bio je samo jasan primjer potrebe da se podupre “sigurnosna kultura” parlamenta, rekao je slovački zastupnik u Europskom parlamentu Vladimír Bilčík, jedan od glavnih autora dosjea i član desnog centra Europska pučka stranka.

On i francuska zastupnica u Europskom parlamentu Nathalie Loiseau, iz centrističke skupine Renew, izradili su nacrt mjere kojom se nastojalo zaštititi demokratski izabranu instituciju od potencijalno zlobnog utjecaja izvan EU-a, istovremeno nudeći dodatnu transparentnost. Njihovi prijedlozi uključuju strože zahtjeve za interesne skupine da unose pojedinosti u bazu podataka lobista EU-a, pojačanu IT sigurnost i ograničenja u kojoj mjeri zastupnici Europskog parlamenta mogu govoriti kao predstavnici Parlamenta na službenim putovanjima.

Ipak, promjene koje se trenutno raspravljaju ne idu dovoljno daleko da bi same mogle izabrane parlamentarce pozvati na odgovornost, tvrde zastupnici EU-a iz lijevo orijentiranih stranaka.

Parlamentarci sudionici Qatargatea bili su podvrgnuti provjerama u nekoliko navrata. Pier Antonio Panzeri, optužen za orkestriranje sheme podjele novca za utjecaj, mogao je lobirati kod svojih kolega na temelju svojih privilegija koje je imao kao bivši zastupnik u Europskom parlamentu. Također, njegova nevladina organizacija, Fight Impunity, ostala je neupisana u bazi podataka lobista koja je poznata kao registar transparentnosti, što je inače obavezno.

Najveće bi se svađe mogle uključiti provjera dohodaka samih parlamentaraca, predvidio je Andreas Schieder, austrijski zastupnik u Europskom parlamentu koji služi kao glavna osoba S&D-a  izvjestitelj u sjeni. Smatra da bi Parlament trebao biti “vrlo strog” kada je riječ o prijelaznom razdoblju od trenutka kada zastupnici napuste dužnost i mogu početi lobirati kod bivših kolega. Dok je parlamentarni ured za donošenje pravila brzo uveo šestomjesečnu stanku, Schieder je rekao da bi to razdoblje trebalo biti više u skladu s međunarodnim standardima koji propisuju godinu ili dvije. “Također moramo pronaći stroge propise kako bismo ograničili poslove sa strane što je više moguće”, rekao je Schieder u intervjuu u srijedu.

Kritičari kažu da je naglasak odbora na vanjskim prijetnjama kao što su strane zemlje koje traže utjecaj, a ne na unutarnje etičke rupe, piše POLITICO.