Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podržao je u srijedu većinom glasova prijedlog Kodeksa o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru i uputio ga na raspravu plenarne sjednice.

Prijedlog kodeksa vrlo je kratak, ima svega 10 članaka i definira temeljne vrijednosti kojih bi se zastupnici trebali držati.

Dio je posvećen ponašanju zastupnika u saborskim raspravama, pa im, primjerice, brani isticanje fizičkih, psihičkih i drugih osobina ostalih zastupnika radi njihova omalovažavanja, iznošenje laži i insinuacija o privatnom životu drugih zastupnika i članova njihovih obitelji, vrijeđanje drugih zastupnika i drugih osoba, svađanje, ucjenjivanje, poticanje na nasilje, netoleranciju i diskriminaciju, kao i vrijeđanje stranih država i međunarodnih organizacija kao i osoba koje ih predstavljaju.

Brani im se i da pozivaju na nasilje, nepoštivanje pozitivnih propisa, šire nacionalnu, vjersku ili rasnu mržnju te potiču kršenje ljudskih prava i neravnopravnost spolova. Nije im dopušteno postupati protivno Ustavu, saborskom Poslovniku i drugim propisima, sprečavati slobodno izražavanja volje drugih zastupnika, širiti zlonamjerne ili neutemeljene optužbe protiv drugih zastupnika i drugih osoba.

Dužni su također odnositi se prema predstavnicima medija s poštovanjem i omogućiti im da profesionalno obavljaju svoj posao.

Provedbu kodeksa pratio bi Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Vidović Krišto: Ispada da je krasti dopušteno, ali pričati o krađi nije

Peđa Grbin (SDP) smatra da će kodeks ostati ‘mrtvo slovo na papiru’ jer ne predviđa nikakve sankcije za kršenje. Pita se i kako će se utvrditi jesu li neke optužbe neutemeljene. „Ako ćemo za nekoga moći reći da je lopov ili korumpiran smo ako ima pravomoćnu presudu, parlament će izgubiti dio svrhe”, kazao je Grbin.

Milorad Pupovac (SDSS) rekao je da ima dileme oko sankcioniranja, odnosno mogu li se etičke norme sankcionirati kao da je riječ o zakonskim normama.

Dalija Orešković (Centar) kazala je da sankcije ne moraju biti u novcu, ali da to ne znači da ih ne mora biti.

Nezavisna Karolina Vidović Krišto smatra da donositi kodeks na temelju Poslovnika koji se stalno krši, a koji je donijet na temelju Ustava koji se također krši je apsurd. Tvrdi da je to pokušaj vladajućih da zabrane govoriti istinu po načelu “krasti je dopušteno, ali pričati o krađi nije dopušteno”.

Odbor za Ustav također je odlučio da će se provesti još jedan krug razgovora s kubovima zastupnika oko utvrđivanja nacrta prijedloga promjene Ustava u dijelu koji se tiče referenduma i s tim povezane izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu.

Branko Bačić (HDZ) poručio je da su spremni raspravljati o ukupnom broju potpisa potrebnih za referendum, o kvorumu odlučivanja kada se mijenja Ustav ili organski zakon, pitanjima o kojima se ne može odlučivati na referendumu, kao i predreferendumskom odlučivanju Ustavnog suda o ustavnosti referendumskog pitanja . „U interesu je svima urediti to pitanje, za to je potrebna 101 ruka pa prijedlog mora sadržavati i prijedloge oporbe” , istaknuo je Bačić.

Arsen Bauk (SDP) predložio je da se broj potpisa potrebnih za referendum veže za broj građana izašlih na izbore za Hrvatski sabor, kao i da Ustavni sud u predmetima o kojima je već odlučivao novu odluku donosi glasovima 10 ustavnih sudaca.

Božo Petrov (Most) ponovio je stav svoje stranke da se želi „ubiti” svaki pokušaj referenduma i referendumskog izjašnjavanja.

Za Vidović Krišto sporno je i davanje većih ovlasti Ustavom sudu za koji tvrdi da je kompromitiran.

„Otvoreno je dosta pitanja i mogućnost za daljnji dijalog pa ću ostaviti još vremena za konzultacije klubova ”, zaključio je predsjednik Odbora Dražen Bošnjaković.

Nakon što je provedena javna rasprava o nacrtima, utvrđivanje nacrta prijedloga koji bi se poslali na raspravu na plenarnu sjednicu je drugi korak, a treći same promjene Ustava, pojasnio je Bošnjaković.