Kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević u utorak je predstavila svoj program na sjednici saborskog Odbora za pravosuđe. Uoči njenog predstavljanja objavljeno je da je Boris Vuković odustao od kandidature.

“Glavno načelo kojim sam se vodila u svom programu je prevođenje hrvatskog sudstva iz tranzicijskog razdoblja u razdoblje vladavine prava. Brojne mjere koje sam predložila, mislim da će izvesti sudstvo iz tog tranzicijskog razdoblja. Krajnji cilj trebao bi biti vraćanje povjerenja građana u sudstvo, znamo do je ono na niskim granama i da ima negativni trend”, rekla je Zlata Đurđević na početku svog predstavljanja.

Dodala je da je ukazala na greške i na tumačenje koje naši suci primjenjuju. “Tumače pravo na jedan gramatički, jezični, formalistički način, a ne teološki, u smislu otkrivanja svrhe toga zakona. Ciljevi su da stvorimo pravosuđe koje će biti učinkovito, transparentno, odgovorno i stručno. Ključna za vraćanje povjerenja u pravosuđe je transparentnost. Hrvatska je po tom aspektu najlošija u EU-a, imamo najniži broj odluka dostupnih na internetu. To je nešto što se jako brzo može promijeniti”, poručila je.

Zlata Đurđević, koja ima podršku predsjednika Zorana Milanovića, istaknula je da predsjednik Vrhovnog suda ima sve mehanizme da utvrdi je li u predmetima došlo do odugovlačenja postupka iz objektivnih ili subjektivnih razloga. Zalaže se i za otvoren i transparentan odabir sudaca, što – dodaje – sada nije slučaj.

“Potrebno je i digitalizirati naše sudstvo, to je izričito važno. Pojednostavit će rad, smanjiti troškove i olakšati kontrolu”, naglasila je i dodala da smatra da se javila na ovu funkciju svjesna problema koji postoje, da ima znanja i volje. “Zahvalna sam predsjedniku Republike što je to prepoznao u meni i pokrenuo cijeli ovaj proces”, zaključila je.

HDZ-ov Damir Habijan pitao ju je zašto ‘pristala biti sudionica postupka koji nije sukladan zakonu’. “To je najteža optužba koja je došla prema meni iz političkih krugova i moram reći da ja niti sam prekršila zakon niti sam prekršila Ustav niti sam sudjelovala u protuzakonitoj proceduri. Koja je to radnja kojom sam ja prekršila zakon? Na prvi poziv se nisam bila dužna javiti. Moj postupak je započeo onog trenutka kada me predsjednik pozvao i pitao želim li biti kandidatkinja. Prvi poziv je već bio krenuo. Kad sam pristala biti kandidatkinja, ja sam čekala drugi poziv i javila se na njega. Ja sam pristala, a nakon toga je za postupak odgovoran predsjednik Republike. Ustavni sud je svojom odlukom odlučio da će se javni poziv ponoviti, ja sam se onda javila. Smatram da je glavna i jedina zadaća sudaca i predsjednika VSRH-a da se drži Ustava i zakona, nikakvi pregovori i rasprave s političkim tijelima koja provode ovaj izbor ne mogu doći u obzir niti se od mene može tražiti da budem tajni kandidat, a čini mi se da cijela ova rasprava vodi tome – da predsjednik RH nije izašao s time, da smo se mi dogovorili, onda ovi prigovori ne bi postojali. Ja na to ne mogu pristati, nadam se da ni Hrvatska ne može pristati”, odgovorila je Đurđević. Još jednom je naglasila da nije postupila protuzakonito te da ne može biti odgovorna za postupke predsjednika Republike.

Odgovarajući na pitanje HDZ-ovog Dražena Bošnjakovića o preferiranom sustavu izbora sudaca Đurđević je između ostalog rekla da nigdje u programu nije predložila da parlament bira suce: “Nikako nisam za to da bi parlament trebao birati, ali se treba razmisliti o sastavu DSV-a”.

Marija Jelkovac (HDZ) pitala je Đurđević smatra li da je hrvatsko pravosuđe neovisno ili nije. “Smatram da je neovisno. Međutim, vidimo da percepcija javnosti nije takva. Ja osobno smatram da naše pravosuđe je neovisno i da ima sve mehanizme da bude u potpunosti neovisno”, odgovorila je Đurđević.

Potpredsjednik Odbora, HDZ-ov Krunoslav Katičić rekao je da je ‘fascinantna lakoća kojom odbacuje dosege hrvatskog pravosuđa’ te ju je upitao zašto se zalaže za ukidanje i okrupnjivanje specijaliziranih sudova iako su trendovi zapadnoeuropskih sustava teže upravo tome. Đurđević je rekla da nije za ukidanje specijaliziranih sudova, već da smatra da se specijalizirani sudovi trebaju zamijeniti specijaliziranim odjelima unutar sudova.