Objavljeno u Nacionalu br. 859, 2012-04-30

Analogni televizijski signal ugašen je u listopadu 2010., ali Odašiljči i veze i dalje naplaćuju HRT-u emitiranje i dosad su ih oštetili za oko 38 milijuna kuna i odbijaju priznati da ugovor više ne vrijedi

Umjesto u gubitku od 20-ak milijuna kuna Hrvatska radiotelevizija je 2011. mogla završiti s dobiti od 10-ak milijuna. Umjesto planiranog gubitka od 7 milijuna kuna za 2012. javna radiotelevizija mogla bi čak i zaraditi pristojan novac. Drastična promjena u poslovnim rezultatima posljedica je samo jednog ugovora kojeg se HRT, još uvijek uzalud, pokušava riješiti. HRT je prije pet godina s državnom tvrtkom Odašiljači i veze potpisao ugovor o emitiranju televizijskog i radijskog signala, pri čemu je tada televizijski signal eksperimentalno emitiran u digitalnom, a “pod normalno” u analognom formatu. HRT je emitiranje obaju formata uredno plaćao Odašiljačima i vezama. Međutim, kudikamo prije isteka ugovora HDZ-ova vlada odlučila je da Hrvatska prestane emitirati analogni televizijski signal na nacionalnoj razini i prijeđe u cijelosti na digitalni. Kako se taj posao u etapama dovršavao, Odašiljači i veze, dok su građani kupovali ili nove televizore ili pretvarače digitalnog u analogni signal kako bi i na starim prijemnicima mogli gledati program, i dalje su naplaćivali oba signala. Sve u skladu s ugovorom. U to je vrijeme Hrvatska radiotelevizija sudjelovala u otprilike pola svog prometa koji su Odašiljači i veze ostvarivali. Nije riječ o malom novcu, Odašiljači i veze su ukupno ostvarivali gotovo 300 milijuna kuna prihoda, a HRT je bio i ostao njihov najveći klijent.

To je i razumljivo, jer osim za dva aktivna i dva neaktivna televizijska program potonji bi potkraj godine trebali početi emitirati isključivo informativni i kulturno-znanstveni program, HRT plaća i za veliku mrežu radiostanica koje pokrivaju cijelu zemlju. Gotovo 200 milijuna kuna svake je godine odlazilo iz HRT-ove u blagajnu Odašiljača i veza. U sklopu prelaska s analognog na digitalni signal Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije raspisala je natječaj za dodjelu koncesija za emitiranje i prenošenje digitalnog televizijskog signala. Na natječaj su se javile dvije tvrtke koje imaju potrebnu infrastrukturu: HT i Odašiljači i veze. HAKOM je ocijenio da OiV ima bolju ponudu pa je posao dodijelio njemu. Pritom mu je i propisao cjenik po kojem televizijama smije naplaćivati emitiranje signala. Svi su, i HRT kao javna televizija, ali i RTL i Nova, kao komercijalne televizije, trebali dobiti iste uvjete i iste cijene emitiranja programa. No kad je Jadranka Kosor u listopadu 2010. svečano pokopala analogni i signal, počeli su problemi između Odašiljača i veza i HRT-a. Odašiljači i veze su nastavili HRT-u naplaćivati emitiranje i analognog signala, iako on više nije postojao. U skladu sa starim ugovorom.

“DOSAD SU NAS oštetili za oko 38 milijuna kuna jer odbijaju priznati da ugovor više ne vrijedi. Naplaćuju nam uslugu koju ne pružaju”, ustvrdio je naš izvor iz uprave Hrvatske radiotelevizije. Potužio se i da je zbog ovakvog ponašanja Odašiljača i veza HRT, uz sve druge probleme koje ima, u neravnopravnom položaju u odnosu na komercijalne televizije.
RTL i Nova plaćaju po cjeniku koji je propisao HAKOM, a HRT bi trebao još godinama plaćati mnogo više. Neravnopravni položaj Hrvatske radiotelevizije priznao je i HAKOM. U dopisu koji su krajem prošle godine poslali HRT-u izričito su naveli da bi sve tri nacionalne televizije morale imati jednake uvjete jer su takvi bili uvjeti natječaja po kojem su Odašiljači i veze dobili koncesiju. HAKOM je zbog žalbe HRT-a pokrenuo i inspekcijski nadzor, no njegovi rezultati još uvijek nisu poznati.

HRT se potužio i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, no ona još uvijek nije odgovorila na žalbu. “Željeli smo se nagoditi s Odašiljačima i vezama da nam prestanu naplaćivati nepostojeću uslugu i da nam vrate barem dio novca. Odbili su. Zbog toga ćemo morati agresivnije krenuti u pravnu bitku za svoj novac. Glupo je da dvije državne tvrtke sporove rješavaju na sudu, vlasnik nam je isti, ali morat ćemo to učiniti ako nova uprava ne bude pametnija od stare. I jedni i drugi imat ćemo velike sudske troškove, jer je u pitanju velik novac, ali nemamo izbora”, rekao je naš izvor s HRT-a. Na Prisavlju su svjesni da OiV teško pristaje na raskid starog ugovora, iako su se okolnosti bitno promijenile, jer bi izgubivši ekstraprofit koji od HRT-a ostvaruje i sam upao u novčane probleme.

“To nije naš problem. Zašto bismo mi pred vlasnicima ispadali nesposobni, a oni sposobni. Trebali su u ponudi za koncesiju navesti veće cijene za sve”, tvrde na HRT-u. Oni bi, kažu, Odašiljačima i vezama bez problema platili i više cijene emitiranja signala da jednake cijene plaćaju i komercijalne televizije. Ovako se javnim novcem, jer je i HRTov novac javni, omogućavaju lagodniji poslovni uvjeti komercijalnim televizijama na štetu državne. Sve to plaćaju pretplatnici HRT-a, odnosno svi građani. Naši sugovornici s Prisavlja, nadalje, ne žele od cijele ove priče raditi prevelik problem jer je njihova kuća ionako stalno pod povećalom javnosti i oko nje se stalno pletu skandali.

AKO AGENCIJA za zaštitu tržišnog natjecanja pozitivno odgovori na prigovor HRT-a, otvorit će se još jedno zanimljivo pitanje za koje bi mogao biti zainteresiran i HT, koji se također natjecao za koncesionara digitalnog signala. Jedno od tumačenja kaže da su Odašiljači i veze, možda, imali najbolju ponudu jer su od početka računali na dodatni novac od HRT-a. Po tom tumačenju, namjerno su i svjesno išli ispod cijene iako su znali da po toj cijeni ne mogu zaraditi računajući da će nekoliko godina razliku, zbog starog ugovora, prebacivati na teret HRT-a. Ako se utvrdi da je takvo tumačenje ispravno, njihovu koncesiju trebalo bi poništiti i raspisati novi natječaj, a na njemu možda više neće imati najbolju ponudu. I zbog toga bi Odašiljačima i vezama bilo u interesu da pristanu na nagodbu s HRT-om. Ne samo njima nego i državi koja je vlasnik obiju tvrtki, jer bi tako novac ostao u njenim rukama.