Marka Veselicu pamtit ćemo po nesebičnom davanju, velik je po tome što je hrabro nosio svoj teret, sve je izdržavao s vjerom u Hrvatsku, rekao je Dražen Budiša opraštajući se u utorak na zagrebačkom groblju Mirogoju od Marka Veselice, istaknutog sudionika Hrvatskog proljeća, borca za hrvatsku državnost i uglednog ekonomista.

“U onim vremenima nije bilo većeg čovjeka nego što je bio Marko. Napadi na njega bili su nagovještaj onoga što će se dogoditi – brutalni udar jugoslavenskog režima na Hrvatsko proljeće, istaknuo je, među ostalim, Budiša.

Na zagrebačkom Mirogoju mnoštvo građana, uglednika i političara, među kojima i premijer Andrej Plenković odali su posljednju počast Marku Veselici. Od njega su se oprostili i Sinjski alkari iz njegove rodne Cetinske krajine.

Veselica je bio istaknuti sudionik Hrvatskog proljeća, a pod optužbom za “hrvatski nacionalizam” uhitile su ga jugoslavenske komunističke vlasti i 1972. godine osudile na višegodišnji zatvor. Za Amnesty International bio je “zatvorenik savjesti”. Ukupno je u jugoslavenskim zatvorima proveo više od 12 godina.

Na sprovodu je pročitan i oproštajni govor potpredsjednika Europske akademije znanosti, umjetnosti i literature (EASAL) Ante Glibote koji je istaknuo da je Marko Veselica živio kako je i govorio, a govorio je kako je živio, pa je time i postao rijetkost i primjer ovih prostora.

“Nikada se nije žalio na svoje trude, napore i patnju, koju je kroz sav taj teror, uznice, proganjanja, šikaniranja proživio u Jugoslaviji, pa se ne treba danas libiti i reći i istinu da i ova država, hoću reći hrvatska država, u koju je utkao svaki milimetar svog bića, svoje životne energije, svoje žive i neiscrpive inteligencije, ogromnog znanja, nije u doslovnoj mjeri znala, ili nije htjela afirmirati kao model za budućnost etičke substance, koju je Marko Veselica u sebi dično nosio, predstavljao i stavljao na oltar hrvatske Domovine!”, poručio je, među ostalim, Glibota.

Nažalost, istaknuo je Glibota, u našoj sredini, nije se znao prepoznati duh, stremljenja, ideje, vizija koju je on svojim primjerom utisnuo u njeno stvaranje u buđenje svijesti i savjesti mladih generacija, kako bi hrvatski narod probudio iz stoljetnih snova, kako bi se samostalna hrvatska država stvorila i harmonično živjela”.

Marko Veselica, istaknuti ekonomist i političar kojega su zbog angažmana i zatvaranja u vrijeme Hrvatskog proljeća proglasili ‘hrvatskim Mandelom’, preminuo je u petak ujutro u bolnici Fran Mihaljević nakon duge i teške bolesti, doznaje se od obitelji.

Kao istaknuti sudionik Hrvatskog proljeća u svojim se istupima prije zatvaranja zalagao za tržišnu ekonomiju te za veću samostalnost i državnost Hrvatske.

Po izlasku iz zatvora bilo mu je zabranjeno javno istupanje te je ponovno 1981. uhićen i osuđen na zatvor zbog potpisivanje peticije kojom se tražilo puštanje političkih zatvorenika te intervjua njemačkom “Der Spiegelu” pod naslovom “Hrvatsko pitanje – smrtna bolest Jugoslavije”.

Ukupno je u jugoslavenskim zatvorima proveo više 12 godina, a nakon izlaska nije htio pobjeći iz SFRJ u emigraciju jer bi ga, kako je rekao prijateljima, ubili jugoslavenski agenti.

Krajem 1980-ih sudjelovao je u osnivanju HDZ-a, a kasnije je osnovao i Hrvatsku demokratsku stranku, zajedno s bratom Vladom i Ivanom Gabelicom, a potom osniva i Hrvatsku kršćansko-demokratsku uniju.

Bio je zastupnik u Hrvatskog saboru od 1995. do 2000. godine.

U povodu 45. godišnjice uhićenja hrvatskih proljećara, prije mjesec dana, teško oboljelog Marka Veselicu posjetio je premijer Andrej Plenković.

Marko Veselica rodio se 9. siječnja 1936. godine u Glavicama kod Sinja, a studirao i doktorirao ekonomiju u Zagrebu. U vrijeme Hrvatskog proljeća bio je zastupnik Grada Zagreba u Društveno-političkom vijeću Savezne skupštine. Bio je u vrhu Matice hrvatske kad je 1972. godine protiv njega i još deset članova podnesena kaznena prijava “zbog osnovane sumnje da su učinili krivično djelo kontrarevolucionarnog napada na državno i društveno uređenje i kazneno djelo udruživanja protiv naroda i države”, a nakon toga uslijedilo je suđenje i zatvor.