Kraj je srpnja, tradicionalno vrijeme kada većina nas odlazi na godišnje odmore. Uz sunce, kremu za sunčanje i veliki ručnik, odlazak na plažu ne bi bio potpun bez adekvatnog štiva. U nastavku vam donosimo nove naslove hrvatskih nakladnika i najavljene događanja:

Priča o identitetu, ljubavi i životu u vrijeme Francove diktature: Ruta Sepetys: Vrela tišine

U nakladi Znanja izašao je roman ‘Vrela tišine’ Rute Spetetys. Roman je inspiriran poslijeratnim teškoćama u Španjolskoj za vrijeme diktature generala Francisca Franca. Ovo epsko i jezovito djelo povijesne fikcije slikovito dočarava život u jednoj od mračnijih faza povijesti ljudske civilizacije.

Za prijevod romana zaslužan je Drago Štajduhar.

PHOTO: Znanje

Radnja:

Madrid, 1957. godine.

Pod fašističkom diktaturom generala Francisca Franca, Španjolska skriva mračne tajne. U međuvremenu, turisti i strani poslovni ljudi hrle u zemlju, očekujući toplu dobrodošlicu sunca i vina. Među njima je i osamnaestogodišnji Daniel Matheson, sin naftnog magnata, koji u Madrid dolazi sa svojim roditeljima u nadi da će se kroz objektiv kamere uspjeti povezati sa zemljom rođenja svoje majke. Fotografija – i sudbina – povezuju ga s Anom čije isprepletene obiteljske tajne razotkrivaju pritajeni stisak Španjolskog građanskog rata – kao i jezovite definicije sreće i straha.

Daniel svojim fotografijama otvara neugodna pitanja čiji se odgovori kriju među opasnim sjenama, a rujući po njima biva stjeran u kut, prisiljen donijeti teške odluke kako bi zaštitio one koje voli. Životi i srca sudaraju se, razotkrivajući nevjerojatno tamnu stranu sunčanog španjolskog grada.

Ljubavno pismo Parizu, književnosti i prijateljstvu: Janet Skeslien Charles: Pariška knjižnica

Janet Charles je svoje istraživanje za roman ‘Pariška knjižnica’ započela radeći za voditeljica programa u Američkoj knjižnici u Parizu. Ovaj potresan povijesni roman nanovo nam otkriva ono čarobno u knjigama i slavi naše čitalačke navike. Roman ‘Pariška knjižnica’ inspiriran je istinitim događajima iz Drugog svjetskog rata i životima hrabrih knjižničara iz Američke knjižnice u Parizu.

Dvojni narativ Pariške knjižnice razotkriva kako međuljudski odnosi – oni obiteljski, prijateljski i ljubavni – oblikuju naš identitet te istražuje snažnu ulogu književnosti u formiranju našeg identiteta i pružanju utjehe čak i u najtežim životnim trenucima. Radnja donosi nezaboravnu priču o ljubavi, prijateljstvu i obitelji te snažnoj ulozi književnosti u najtežim životnim trenucima. Prijevod na hrvatski potpisuje Svetlana Grubić Samaržija u nakladi Mozaik knjige.

Skeslien Charles nagrađivana je autorica romana ‘Moonlight in Odessa’ i ‘Pariška knjižnica’. Njezine kratke priče objavljivane su u antologijama Montana Noir i A Million Acres.

PHOTO: Mozaik knjiga

RADNJA:

Pariz, 1939.: Odile Souchet velika je zaljubljenica u književnost i bibliotekarstvo. Kad joj ta ljubav osigura posao u Američkoj knjižnici u Parizu, gdje biva okružena šarolikim i internacionalnim spektrom studenata, pisaca, diplomata i ljubitelja književnosti, te započne vezu s veoma zgodnim policajcem Paulom, čini se da Odile u životu ima sve. No objava rata izokrenut će njezin život, a tako i život onih koji je okružuju, naglavce.

Montana, 1983.: Lily je usamljena tinejdžerica koja žudi za avanturom i bijegom iz malenog američkog gradića. Njezin interes pobuđuje njezina usamljena susjeda Odile. Kako Lily otkriva sve više tajni misterioznog života svoje susjede, uočava da ih veže ljubav prema jeziku, kulturi i književnosti, slične žudnje za nekom drugačijom vrstom života te kobna sklonost ljubomori.

Jedan od najboljih trilera 2020. prema izboru New York Timesa: Lucy Foley: Popis uzvanika

U nakladi Mozaik knjige dolazi i triler ‘Popis uzvanika’ Lucy Foley, autorice bestselera New York Timesa ‘Lovačka družina’, i to u prijevodu Igora Rendića. Ovaj je roman proglašen jednim od najboljih trilera 2020. godine, osvojio je brojne nagrade i priznanje od strane kritike i publike.

Popularni Goodreads prošle je godine ‘Popis uzvanika’ proglasio najboljim kriminalističkim romanom, a da se radi o odličnom štivu dokazuje i nominacija prestižne nagrade CWA Gold Dagger 2020. za najbolji kriminalistički roman.

Lucy Foley osvojila je svijet debitantskim kriminalističkim romanom ‘Lovačka družina’, a kada je početkom 2020. godine objavila svoju petu knjigu, kriminalistički roman ‘Popis uzvanika’ opravdala je status vješte autorice zapleta, tajnovitosti i šokantnih krajeva i odmah osvojila vrhove lista najprodavanijih romana. Za oba njezina romana otkupljena su prava i čeka se datum premijera.

PHOTO: Mozaik knjiga

RADNJA:

Na otoku ispred irske obale gosti se okupljaju kako bi proslavili sklapanje braka. Mladoženja je naočit i šarmantan, televizijska zvijezda u usponu. Mladenka je pametna i ambiciozna, urednica i izdavačica časopisa. Vjenčanje je to na visokom nivou: dizajnerska haljina, udaljena lokacija, luksuzni pokloni i skupi viski. Mobitel vam možda i neće baš hvatati signal, more je nemirno… no svaki je detalj događaja stručno osmišljen, a bit će stručno i izveden.

Ali savršenstvo ne postoji… Kad šampanjac potekne i zabava počne, zamjeranja i sitničava ljubomora ispreplest će se s prisjećanjima na stare dane i dobrim željama. Djeveri će zaigrati igru iz školskih dana. Djeveruša će si upropastiti haljinu. Mladenkin će najstariji prijatelj održati neprimjerenu zdravicu… A potom će netko umrijeti. Tko to ne želi mladencima sve najbolje? I još važnije – zašto?

Prva kuharica naše popularne glumice Sanje Vejnović: Iz moje kuhinje, s ljubavlju

Nasljeđe i tradicija ugrađeno je u svaki početak kuhanja. Onaj koji nije zavolio bakinu kuhinju, koja je bila pouzdan temelj kuće, pa poslije toga maminu, teško će biti inovativan i dobar kuhar. Tako je i sa Sanjom Vejnović, koja u nekim receptima priziva naslijeđeno kuharsko umijeće.

Recepte prate izvrsne fotografije Gorana Mećave, inače filmskog snimatelja.

Ova se knjiga obraća entuzijastima koji vole kuhati te na vrlo lijep i nenametljiv način potiče na kuhanje.

PHOTO: Mozaik knjiga

Nebojša Lujanović: Kad odrasli zabrljaju

‘Kad odrasli zabrljaju’ Nebojše Lujanovića zbirka je priča na granici svijeta odraslih i djece, s ilustracijama Tisje Kljaković Braić.

Za djecu je zabava, za odrasle opomena. Na humorističan način pokušava istražiti je li ostalo imalo dobra u nama. To dobro uvijek izvlače na površinu djeca, nalaze ga ondje gdje drugi misle da ga nema. Zahvaljujući njima, svaki od pet zapleta, smještenih u pet krajeva Hrvatske, odvija se prema sretnom kraju.

Od tovara na pustom otoku, preko posljednje cetinske žabe i baranjskog dabra koji tjera neobičan inat, do međimurskog pijetla neočekivanih sklonosti i istarskoga ogromnog psa sa sasvim suludim strahom – svaka navedena pustolovina otkriva nam kako svijet uz djecu može postati bolji. Nekada zahvaljujući njihovim neobičnim idejama, nekada samom njihovom prisutnošću.

PHOTO: Ljevak

Iz knjige:

“Biševo je imalo, zapamtio je Lovre, trinaest stanovnika. I svi će danas doći na sastanak, kao i svaki put. Doduše, nije baš uvijek trinaest. Ljeti je puno više. Ali samo preko dana; iskrcaju se nakratko i nestanu. Dođu turisti gledati špilje, pun ih je otok. Lovre ih je obišao sve s nonom još prije škole, dosadile su mu. Po tim je bišama ili rupama otok i dobio ime. Njega su sada više zanimali ljudi. Svi su mu sličili na likove iz crtanih filmova: smiješno govore, čudno se ponašaju. I naravno, zanimao ga je tovar. Zbog njega će ovdje provesti proljetne praznike; tko zna gdje će ga roditelji odvesti kad krenu oni ljetni.

Znači, Biševo ovog proljeća ima četrnaest stanovnika. Zadnje tri godine, otkako je škola, Lovre ide na otok nonu rjeđe. Zbog toga je ujedno i tužan i sretan. Tužan jer bi volio više, ali ne smije izostajati s nastave. Sretan jer je dovoljno velik da ga roditelji puštaju samog. Dobro, ne baš samog, uvijek zamole nekoga s trajekta da ga pripazi. Ali Lovre sjedne u drugi odjeljak i zamišlja da je sam. I velik. Izađe na palubu kad mu se prohtije, onu gornju, i gleda galebove kako prate trajekt sklanjajući se u zavjetrinu. I smišlja planove. Dok se otisnu od Splita, zaobiđu Brač, pa onda iza njega Hvar, pa se dočepaju Visa i ondje presjednu za Biševo – plan je gotov.”

Jasminka Tihi-Stepanić: Rukavica za Matildu

Novi roman Jasminke Tihi-Stepanić, književnice koja se u relativno kratkome vremenu vinula među vrhove hrvatske proze za djecu i mlade te kandidatkinje za Časnu listu IBBY-ja za 2020. godinu – ako ste čitali “Gregov dnevnik”, nemojte propustiti “Rukavicu za Matildu”.

“Osmoškolac Matko, po uzoru na Grega, vodi svoj dnevnik, ali u školskoj godini 2019./2020. nanizali su se neočekivani događaji koji će život četrnaestogodišnjem Matku, uz uobičajene pubertetske probleme, učiniti još turbulentnijim. Počevši od učiteljskoga štrajka, preko pandemije koronavirusa i virtualne nastave do strahovitoga potresa koji nije porušio samo zidana zdanja, nego je snažno uzdrmao i način života Matkove obitelji. Djelo privlači, kako tematskom aktualnošću, tako i duhovitim pripovijedanjem iz vizure četrnaestogodišnjaka.” Dubravka Težak

PHOTO: Ljevak

Iz knjige:

“Zaključio sam da je i moj život pogodan za pisanje dnevnika. Ništa mi se ne događa, pa će biti puno lakše pisati dnevnik meni nego nekome tko je pun doživljaja. Matiji se, na primjer, čim iziđe iz stana, dogodi nešto senzacionalno. Neka se cura zaljubi u njega, napadne ga nabildani tip (nekada pobijedi nabildani, u većini slučajeva Matija) ili se tramvaj zabije u stup na koji je on, Matija, u trenutku naleta, bio naslonjen. Spasio je živu glavu samo zahvaljujući nepoznatoj ljepotici koja ga je u trenutku naleta privukla na svoje raskošne grudi. Jednom ga je mama poslala na Dolac i već su ga tamo snimili za Dobro jutro, Hrvatska kako kupuje salatu. Govorio je o prednosti kupovanja na Dolcu, za razliku od opskrbe u Sparu, i ispao je jako pametan, osviješten. Da stvar bude bolja, na placu je bila i omiljena voditeljica, pjevačica, blogerica i instagramska faca Doris, koja je na istom štandu kupovala aroniju, pa su se upoznali i ona ga je pozvala na sladoled.”

“Ljeto uz knjigu” počinje 23. srpnja u Jelsi

‘Ljeto uz knjigu’ se odvija u Jelsi na otoku Hvaru, a projekt je osmišljen u kontekstu nacionalne godine čitanja. Domaćin projekta je Muzej općine Jelsa u suradnji s Općinskom knjižnicom i čitaonicom u Jelsi, a projekt sufinancira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Riječ je o projektu Mirne Gott i Ane Mack, koji započinje izložbom misli “Izlog u izradi”, koja kroz pet poglavlja oblikovanih u prostorne instalacije, od kojih su neke interaktivne, prezentira odabrane tekstove iz istoimene zbirke autorice Mirne Gott, koje je oslikala vizualna umjetnica Ana Mack. Autorski dvojac koji se poznaje još iz školskih dana, surađuje na različitim tekstovima u svojstvu autorica teksta i ilustracija, čime su svoje pojedinačne vještine sjedinile u jedinstveni izražaj. Ova je izložba logičan iskorak u novom smjeru, u času kada im list papira postaje pretijesan.

Nastavno na izložbu, koja će biti postavljena u knjižnici u Jelsi autorice će održati i ciklus radionica za djecu i za odrasle. Cilj radionice za djecu je upoznavanje s knjigom kao medijem u stvaranju kojeg sudjeluju mnoga zanimanja.

PHOTO: Vanja Vascarac

“Čvrsto vjerujemo da upoznavanjem procesa izrade slikovnice/knjige gradimo odnos prema istoj. Osim toga, polaznike ćemo voditi kroz proces osmišljavanja vlastite priče, oslikavanje/ilustriranje te u konačnici izradu vlastite slikovnice, sa svim tehničkim zahtjevima, kako bi djeca na kraju radionice sa sobom ponijela vlastiti proizvod”, kaže Mirna Gott.

Radionice za odrasle koncipirane su s ciljem poticanja čitanja, promišljanja o pročitanom te da polaznici također formiraju i artikuliraju vlastite misli u tekstu i ilustraciji.