Hrvatske autoceste (HAC) ove godine očekuju pet posto veći promet nego lani, čemu bi trebala pridonijeti ljetna sezone čiji će početak obilježiti redovno desetpostotno povećanje cijene cestarine u razdoblju od 15. lipnja do 14. rujna, za određene skupine vozila.

Prihodi od cestarine na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb od početka godine do 10. lipnja premašili su 1,1 milijardu kuna, što je 5,3 posto više nego u isto vrijeme lani, ističu u HAC-u.

Tim autocestama istovremeno je prošlo oko 22 milijuna vozila, milijun više nego u isto vrijeme lani, rekao je u utorak na brifingu za novinare predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan.

U prvih pet mjeseci 2019. na tim je autocestama zabilježen promet 20,5 milijuna vozila i naplaćena cestarina u iznosu od 943 milijuna kuna, što je i u jednom i u drugom slučaju povećanje od pet posto.

HAC je, vezano uz pripremu turističke sezone, u razdoblju od lanjskog rujna do travnja ove godine u izvanredno održavanje autocesta uložio preko 85 milijuna kuna, od čega najveći dio u sanaciju asfaltnog zastora kolnika na autocestama A3 Bregana – Zagreb – Lipovac i A4 Zagreb – Goričan.

Nabavljeno je i 25 novih ophodnih vozila s LED displejima na stražnjoj strani vozila na kojima će se prikazivati precizna upozorenja vozačima u slučaju potrebe. Ophodna vozila opremljena su s 32 automatska defibrilatora, a  za ovu je sezonu osposobljeno dodatnih 103 radnika.

Turistička sezona za HAC službeno počinje 17. lipnja pa će se radovi na autocestama od tada obavljati u najmanjem mogućem obimu, tako da ne utječu na promet.

Do kraja lipnja s radom će početi i prvi nadzorni centar na naplatnoj postaji Komin s jednim radnikom u smjeni. On će nadzirat rad automata za naplatu cestarina na nekoliko naplatnih postaja čime će se, hvali se Uprava HAC-a, dodatno osloboditi rad 22 blagajnika za rad na direktnoj naplati. Tako će, recimo, samo na naplatnoj postaji Komin raditi jedan blagajnik umjesto dosadašnjih pet.

Komentirajući recentni niz nesreća s poginulima na hrvatskim autocestama, Huzjan je kazao je da se već za iduću godinu, po uzoru na zapadne zemlje, primjerice Austriju, razmatra uvođenje nadzornih sigurnosnih kamera. Prekoračenje brzine automatski bi se kažnjavalo u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Huzjan smatra da će ta mjera smanjiti broj nesreća.

U sklopu priprema za predstavljanje koncepta novog sustava elektroničke naplate u Hrvatskoj, HAC je naručio istraživanje o navikama korištenja autocesta. Istraživanje je, u svibnju ove godine, na uzorku od 600 ispitanika provela agencija Ipsos. Ono je pokazalo da 57 posto anketiranih autoceste koristi zbog odlaska na odmor, dok se prosječno u svakom vozilu koje prometuje autocestama vozi 2,7 osoba.

Autoceste naši građani koriste jer njima brže stižu na odredište (86 posto odgovora), a i sigurnije su od drugih cesta (33 posto).

Za 28 posto ispitanih putovanje autocestom udobnije je nego ostalim prometnicama. Nažalost, istraživanje je pokazalo da trećina ispitanih nikada ne putuje stranim autocestama, rijetko putuje njih 22 posto,a jednom godišnje 18 posto. Nadalje, 55 posto anketiranih misli da su naše autoceste jednake kvalitete kao i strane, da su kvalitetnije smatra njih 24 posto, a da su lošije kvalitete njih 19 posto.

Isto tako, čak 63 posto ispitanih smatra da su hrvatske autoceste skuplje od stranih, a tek šest posto da su jeftinije. Da su sličnih cijena misli 22 posto anketiranih.

Četiri petine vozača ili 82 posto podržava stav da se promijeni postojeći model naplate beskontantnim plaćanjem i prolaskom naplate bez zaustavljanja, a većina vozača, njih 7 od 10, češće bi koristili autoceste kada bi cestarine bile niže. Isti je udjel onih koji preferiraju model “plati koliko voziš” umjesto vinjeta, dok dvije trećine vozača, 64 posto, podržava ideju niže cijene cestarina u vrijeme smanjenog prometa i više cijene za vrijeme najvećih gužvi.

Da su nove dionice autocesta bezuvjetno potrebne misli 36 posto anketiranih, a za 52 posto njih smatra da su potrebne samo ako njihova izgradnja ne ugrožava državni proračun i poslovanje HAC-a i ARZ-a.