Zagrebački Filozofski fakultet pokreće novi studij – Rodni studiji, koji bi, daju li nadležna tijela “zeleno svjetlo”, od 2025./2026. godišnje trebao upisivati 20 studenata, kojima će tri obavezna kolegija biti Feministička teorija, Rodna povijest i Feministička metodologija.
Nakon što je program rodnih studija prošao na Vijeću fakulteta, potom kroz složen proces vrednovanja na Sveučilištu u Zagrebu, što uključuje i recenzentski postupak (dva inozemna i jedan domaći recenzent), te na Vijeću društveno-humanističkoga područja i Senatu Sveučilišta u Zagrebu, još predstoji konačna odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kako bismo službeno zaokružili proces akreditacije programa i mogli započeti pripreme za upis na novi studijski program, ističu s FFZG-a.
Neki od seminara bit će na engleskom i talijanskom jeziku
Prodekanica za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Dolores Grmača ističe da je program Rodnih studija vrlo raznolik i bogat, bilo na sadržajnoj ili disciplinarnoj razini.
Uz 28 izbornih kolegija i seminara – od znanosti o književnosti, kulturalnih studija, mediologije i muzeologije, preko filozofije, antropologije, povijesti, psihologije, pedagogije i sociologije, do queer lingvistike i psihoanalize, studentice i studenti upisivat će i tri obavezna kolegija – Feministička teorija (u 1. semestru), Rodna povijest (u 2. semestru) i Feministička metodologija (u 3. semestru).
Ti obavezni kolegiji ujedno čine i programsku okosnicu studija, a nakon toga se u 4. semestru piše diplomski rad. Također, neki od seminara izvodit će se i na stranim jezicima, primjerice, na engleskom i talijanskom, kazala je Grmača.
Godišnje će upisivati 20 studenata
Program će izvoditi nastavnice i nastavnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu, budući da fakultet, napominje, ima iznimne kadrovske kapacitete i brojne stručnjakinje i stručnjake iz područja rodnih studija, a riječ je o njih tridesetak s gotovo svih odsjeka tog fakulteta.
Program je namijenjen svima koji su završili prijediplomski studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prijediplomski studij iz područja društvenih i humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prijediplomski studij iz područja društvenih i humanističkih znanosti ostalih sveučilišta u Hrvatskoj te zemalja Europske unije i regije.
Što će se moći raditi sa završenim novim studijem?
Sveučilišne magistre i magistri rodnih studija moći će raditi u području ljudskih prava, potom u vladinim uredima i državnim institucijama koje se bave pravima žena i manjina, u domaćim i međunarodnim nevladinim udrugama i organizacijama koje se bave pitanjima roda, poput arhivskih ustanova, dokumentacijskih centara, knjižnica, ženskih i LGBTIQ+ udruga, u novinarstvu i medijima, umjetničkom i kulturnom sektoru, sindikalnim i pravnim organizacijama te organizacijama koje se bave migracijama i izbjeglicama, svakako u znanosti i obrazovanju.
“Premda se diplomanti rodnih studija tradicionalno zapošljavaju u javnom sektoru, njihovo specifično znanje i vještine čine ih sve atraktivnijima i poslodavcima u privatnom sektoru koji njeguju društvenu raznolikost i inkluzivnost (npr. chief diversity officer, gender equality officer i sl.)”, kaže Grmača.
Rodni studiji na Zapadu postoje od 1990-ih
Rodni studiji pojavljuju se na svjetskim sveučilištima (u prvom redu zapadnih zemalja) još od 90-ih godina prošloga stoljeća.
U Hrvatskoj, kažu s Filozofskog, trenutno ne postoji nijedan cjeloviti studijski program rodnih studija, dok na sveučilištima u EU postoji niz istaknutih programa koji se najčešće izvode na diplomskoj razini (MA) u trajanju od jedne ili dvije godine. Taj je nedostatak jedan od važnijih motiva za pokretanjem rodnih studija u Hrvatskoj.
“Imajući u vidu prisutnu rodnu neravnopravnost (ekonomsku, socijalnu, političku), historijsko zaobilaženje ili prešućivanje autorica i teoretičarki u postojećim obrazovnim kurikulumima, normalizaciju seksizma u učionicama i u literaturi, kao i stalne prijetnje za ukidanjem izborenih ženskih prava, rodni studiji postaju vrlo važni u prepoznavanju, analiziranju, istraživanju i korigiranju rodne nejednakosti”, naglašava Grmača.
Dodala je i da se potreba za ovim studijem javila u Hrvatskoj još 2000-ih, kada se bilježe i inicijalni pokušaji institucionalizacije studija. Međutim, tek u proljeće 2018. godine grupa od desetak profesorica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu aktivirala se oko ideje pokretanja Rodnih studija i tada počela ozbiljnije koncipirati program.
Složena procedura pokretanja studija
Na Hinin upit MZOM-u kada bi odluka o Rodnim studijima trebala biti donesena, odgovorili su da je na temelju odredbi Zakona o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti u slučaju uvođenja novog studija visoko učilište obvezno pokrenuti postupak inicijalne akreditacije studija.
Inicijalna akreditacija studija pokreće se podnošenjem zahtjeva za izdavanje dopusnice za izvođenje studija Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, na obrascu i u skladu s uputama koje utvrđuje Agencija.
ZAŠTO POSTOJE POVORKE PONOSA? Pula Pride otvorio brojna pitanja nakon izljeva mržnje
Po provedenom postupku inicijalne akreditacije, Agencija bi, ako su ispunjeni svi uvjeti, mogla donijeti rješenje o zahtjevu za izdavanje dopusnice. Tek nakon na taj način provedenog postupka može se pokrenuti izdavanje dopusnice i izvođenje spomenutog studija, pojašnjavaju u MZOM-u.
O navedenom postupku u skladu s odredbama navedenih zakona i potrebi pokretanja postupka inicijalne akreditacije za predmetni studij, Ministarstvo je izvijestilo Sveučilište u Zagrebu.
Komentari