Banke se sve više prilagođavaju novim tehnologijama, no postavlja se pitanje znači li to i da se mijenja njihovo stajalište prema kriptovalutama? Čak se i na razini Europske unije radi na tome da se kriptovalute pravno reguliraju. Istodobno, građani trebaju biti spremni na susret s jednim drugim novitetom – digitalnim eurom, koji bi u optjecaju mogao biti najranije za tri godine. 

Stručnjak za upravljanje imovinom Niko Maričić kazao je na HTV-u kako je Fintech uspio da financijske usluge i financijski proizvodi budu dostupni svima, te da su raznoliki. Tu treba istaknuti dva aspekta.

“Prvi je dobra strana toga da je učinio financijske proizvode i financijske usluge povoljnijima i jeftinijima za korisnike. A drugi aspekt je da se u moru tih proizvoda zapravo pojavljuju i nekakvi, koji nisu dovoljno kontrolirani i regulirani i na kraju kreću su i prevare. S druge strane banke malo kaskaju, hajdemo reći za tim manjim agilnim institucijama, koje nude takve proizvode. Međutim, treba napomenuti kako one rade na transformaciji, kako banke danas definitivno nisu one tradicionalne bankarske institucije, koje primaju depozite i nude kredite, nego zaista rade na toj transformaciji, a s obzirom na njihovu profitabilnost smatram kako će ići u smjeru te transformacije sve agresivnije”, poručio je Maričić.

Industrija je tradicionalno bila skeptična prema kriptovalutama. Čini li se da se taj prostor ipak sužava, odnosno da se omekšava taj pristup prema kriptovalutama i hoće li one u budućnosti biti otvorenije prema tom tipu ulaganja?

“Mislim da da i to vidimo. Takvi signali dolaze zapravo iz SAD-a, gdje su odobreni zapravo ETF-ovi koji investiraju u kriptovalute, odnosno konkretno u Bitcoin. Isto tako vjerujemo da će to vrlo brzo primjenom regulatornog okvira na razini Europske unije, doći i u Europu. Tako smo zapravo institucionalizirali nekako kriptoimovinu i svakako vjerujemo da će doći do veće primjene. Međutim, treba reći kako je to dugotrajan proces zato što većina kriptoimovinu danas poistovjećuje s imovinom koja je špekulativna i gdje se mogu obogatiti preko noći. A ako se ona institucionalizira i uvedemo kontrolu i regulaciju, doći će do nestanka toga argumenta za ulaganje u imovinu, te vjerujemo da će dio njih se povući s tog tržišta”, istaknuo je Maričić.

Je li onda opravdano ipak reći da će veća regulacija te kriptoimovine omogućiti da ulagači imaju nešto veću razinu sigurnosti? “Svakako će imati veću razinu sigurnosti. Glavni argument je bio da možete posjedovati imovinu, a da nitko ne zna za nju što je dovodilo do nekakvih ilegalnih ili kriminalnih radnji. Međutim, u svijetu gdje imamo reguliranu kriptoimovinu, svakako će to povećati i kontrolu, te samim time i sigurnost za ulagati u tu imovinu”, rekao je Stručnjak za upravljanje imovinom Niko Maričić.

Prije nekoliko godina banke nisu htjele ni čuti za kriptovalute, no vremena se mijenjaju. Kada bi postojao pravni okvir, poručuju iz nekih banaka – stvari bi se mogle promijeniti. A ide se u tom smjeru. Čak se i u Europskoj uniji radi na odgovarajućoj regulativi.

Ovakav razvoj događaja veselio bi i one koji se bave kriptovalutama. Jasno im je da banke i dalje imaju problema s procjenom rizika poslovanja u, primjerice, bitcoinu, no tvrde to je budućnost kojoj se treba prilagoditi.

Guverner hrvatske narodne banke, s druge strane, smatra da kriptovalute nikad neće istisnuti onaj tradicionalni novac. Ipak, najavljuje da će kroz nekoliko godina građani moći trgovati nečime što je sigurnije od kriptovaluta – digitalnim eurom.

“Moći ćete plaćati osoba osobi, u dućanu na POS aparatu, moći će se koristiti u internetskom trgovanju i na način – s mobitela na mobitel, da ga izvadite i prenesete na drugi mobitel, s jednog elektronskog novčanika na drugi bez da itko zna za tu transakciju”, naglasio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.