Vijest o uhićenju ravnatelja HRT-a Kazimira Bačića razveselila je mnoge zaposlenike koji su već godinama ogorčeni netransparentnim vođenjem javnog TV servisa, urušavanjem sustava i programa, ali su u strahu od otkaza i tužbi do sada šutjeli
“Poštovani, HRT nije privatni medij pa molim da se objektivno i vjerodostojno izvještava. Činjenica da je među uhićenima i glavni ravnatelj HRT-a ne samo da je presedan već i vijest, pa i za HRT. S poštovanjem, Sanja Mikleušević Pavić.”
Tom se e-mail porukom prošle srijede, 30. lipnja , svojim nadređenima, Katarini Periši Čakarun, urednici Informativno medijskog servisa HRT-a, Bruni Kovačeviću, glavnom uredniku svih programa HRT-a i Renatu Kuniću, ravnatelju poslovne jedinice Program, obratila Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica ogranka HND-a na HRT-u, želeći ih upozoriti da se od HRT-a očekuje objektivno i pravodobno izvještavanje o uhićenju prvog čovjeka njihove kuće.
„Kao predstavnica ogranka novinara HND-a na HRT-u vodstvo HRT-a unaprijed sam upozorila da ćemo pratiti kako će HRT izvještavati o ovom, po kuću, vrlo neugodnom događaju“, izjavila je za tjednik Nacional Sanja Mikleušević Pavić.
Inače, po riječima nekolicine Nacionalovih sugovornika, vijest o uhićenju Kazimira Bačića razveselila je mnoge zaposlenike HRT-a koji su već godinama svjesni netransparentnog vođenja javnog TV servisa, urušavanja sustava i programa, ali su u strahu od otkaza i tužbi do sada šutjeli. Zanimljivo je kako su se od Bačića prvi počeli ograđivati njegovi dosadašnji najbliži suradnici, među kojima je i šefica Informativno medijskog servisa, Katarina Periša Čakarun, koja se nije libila glasnih komentara o palom ravnatelju HRT-a, poput „dobio je što je zaslužio“, kažu nam izvori s HRT-a.
Na pitanje jesu li bili iznenađeni uhićenjem Kazimira Bačića, a osobito razlogom njegova privođenja, jedan od Nacionalovih izvora kaže da nije:
„Svi su predstavljali Kazimira Bačića kao dobrog medu koji potpisuje sve što mu Stipić gurne na stol, ali mene to nije ni najmanje začudilo jer već dulje vrijeme upozoravamo da se HRT-om upravlja na krajnje netransparentan način. Bačić koji je tako bahato potpisivao sve te tužbe i otkaze ne može tvrditi da nije znao što potpisuje. Ako se pogleda njegova imovinska kartica, onda se može zaključiti da on nije čovjek koji je potpuno nesposoban. Očito je za privatne biznise imao itekakve sposobnosti. I Stipić i Novinić i Bačić očito znaju puno jedan o drugome i to je temelj njihove kohezije. A sve na uštrb programa koji je potpuno devastiran. Devastiran je i kompletan sustav, tehnički i kadrovski, a u tome nema puno ideologije. Tu se ipak sve vrti oko novca koji se očito godinama izvlačio na različite načine. Mi nemamo konkretne dokaze, ali slutimo što se radilo i kroz takozvanu nezavisnu produkciju, iznajmljivanje opreme i ugovore s uvijek istim odvjetničkim uredima putem kojih je HRT dizao tužbe protiv vlastitih novinara, HND-a i ostalih medija. Ti su uredi izdašno zarađivali i kada bi HRT dobio ili izgubio neku tužbu.“
Jedan od sugovornika pita se na što je sve takav čovjek koji, kako tvrde USKOK i DORH, kao kurir nosi ogromne iznose novca u torbi kao mito za gradonačelnika, tek spreman učiniti na planu upravljanja HRT-om i dodaje:
„Osim toga, kada pogledate biografije svih čelnih ljudi kuće, morate se pitati i kako je moguće da tako potkapacitiran kadar uopće upravlja sustavom u koji se godišnje slijeva milijardu i 400 milijuna kuna samo iz TV pretplate. Kakve su njihove profesionalne reference, osim grljenja sa šefovima HDZ-a po autobusima? Čime su ti ljudi zaslužili takve pozicije i te ogromne plaće? Čini mi se da je vladajuća politika njih svjesno puštala da rade to što rade, sve dok je informativni program bio isključivo u službi njihove propagande.“
Uoči događaja prošloga tjedna, novinari HRT-a namjeravali su poslati peticiju svim nadležnim državnim institucijama i tijelima, Ministarstvu kulture, saborskom Odboru za informatizaciju i medije, predsjedniku Vlade RH i predsjedniku Republike, kako bi ih upozorili na neodrživu situaciju na HRT-u. Sanja Mikleušević Pavić potvrdila je za tjednik Nacional da članovi ogranka HND-a i predstavnici sindikata uz ostale kolege i kolegice sudjeluju u pripremi peticije. Nacionalovi sugovornici smatraju da je događaj prošloga tjedna kap koja je prelila čašu:
„Toga su, nadam se, postali svjesni i u saborskom Odboru za informatizaciju medije, gdje su predstavnici opozicije zatražili smjenu Uprave, o čemu bi se trebalo raspravljati sljedeći tjedan. Kolegica Maja Sever, kao predsjednica Sindikata novinara HRT-a i ja, poslale smo prošlog tjedna dopis Nadzornom odboru i Ravnateljstvu HRT-a, Odboru za informatizaciju i medije Sabora i Ministarstvu kulture sa zahtjevom da se hitno riješi pitanje upravljanja HRT-om“, objasnila je Sanja Mikleušević Pavić.
U peticiji se, između ostalog navodi: „Mi, zaposlenici HRT-a, pozivamo Hrvatski sabor, tj. sve za HRT odgovorne institucije i osobe u RH na hitno rješavanje aktualnih, a nažalost već dugotrajnih problema programske i poslovne politike HRT-a, za koju smatramo da nikako ne vodi u pravcu i duhu onoga što je HRT-u propisano zakonom, a to je javni interes građana RH, tj. publike i gledateljstva HRT-a u zemlji i dijaspori.„
U peticiji upozoravaju na odsutnost bilo kakve poslovne strategije, zbog čega je HRT kadrovski devastiran, dok se za sve više poslova koji bi se morali obavljati unutar kuće, angažiraju vanjske tvrtke i iznajmljuje tehnika za preskupe cijene. Upućuju i na upitno upravljanje tehničkim i arhivskim resursima koji u RH imaju status kulturnog dobra, a i problematizira se pitanje sistematizacije koja je, po mišljenju zaposlenika HRT-a, samo legalizirala nepravde u nagrađivanju rada. Naglašava se i poslovna upitnost vanjske produkcije u odnosu na vlastitu produkciju HRT-a, koja se sve više smanjuje, usprkos prihodu od milijardu i četiristo milijuna kuna koji HRT godišnje dobije samo od TV pretplate. Sve to regulirano je krajnje problematičnim Koregulacijskim sporazumom, prema kojem HRT financira određeni projekt vanjske produkcije i do 95%, a onda nakon 7 godina gubi pravo emitiranja, dok vanjski producent od takvog proizvoda koji može prodavati i drugim RTV kućama dobiva 75% prihoda. U peticiji se ističe i evidentan utjecaj politike koja postavlja poslovno i programsko rukovodstvo HRT-a koje onda vjerno služi stranku na vlasti.
‘Kao predstavnica ogranka novinara HND-a na HRT-u vodstvo HRT-a unaprijed sam upozorila da ćemo pratiti kako će HRT izvještavati o ovom, po kuću, vrlo neugodnom događaju’, kaže Sanja Mikleušević Pavić
„Ta peticija sublimacija je svega što se posljednjih godina događa na HRT-u, a radili smo na njoj prije istrage i skandala u koji je upleten glavni ravnatelj. Njezin je cilj bio da tko zna koji put očajnički upozorimo na stanje unutar kuće, a osobito unutar programa, za što su, osim glavnog ravnatelja Kazimira Bačića, odgovorni vodeći ljudi HRT-a, osobito Damir Novinić, ravnatelj Produkcije, Mislav Stipić, ravnatelj Poslovne jedinice Poslovanje i Katarina Periša Čakarun, urednica Informativno medijskog servisa. Iako se o svemu tome opširno pisalo u mnogim medijima, a osobito u Nacionalu, iako su izneseni broji dokazi o tome kako se šakom i kapom trošio novac na tzv. nezavisnu produkciju koja to zapravo nije, jer se novcem TV pretplatnika financiraju i projekti upitne kvalitete i iako je Mislav Stipić javno prozvan za seksualno uznemiravanje novinarki, do sada reakcije nije bilo i ništa se nikome nije dogodilo. Osim što je prijaviteljica seksualnog uznemiravanja na kraju dala otkaz zbog pritiska koji nije mogla izdržati“, rekao je u razgovoru za tjednik Nacional jedan od urednika na HRT-u koji je morao ostati anoniman.
Naime, svi zaposlenici HRT-a zbog istupanja u javnosti mogu trenutačno dobiti izvanredni otkaz, pa čak i kada je uhićen glavni šef zbog sumnji na korupciju, na koju su oni stalno upozoravali.
„Na tekstu peticije koji su sastavili zaposlenici svih programskih cjelina radilo se i prije ovog nezapamćenog skandala i vjerujem da će to biti dodatan poticaj da ga mnogi kolege potpišu“, kaže jedan od novinara HRT-a.
Njegova kolegica dodaje: „Željeli bismo da se nešto napokon promijeni na HRT-u, a koliko bi to peticija mogla pokrenuti ne mogu reći jer se tu isključivo radi o političkoj volji vladajućih. No usprkos tome, smatramo da se i mi iznutra moramo konačno oglasiti jer smo svjesni vrlo lošeg imidža i kuće i programa, kojim je naša publika sve nezadovoljnija, s pravom. Ali zato je važno javnosti predočiti stvarnu sliku, a to je u kakvim uvjetima novinari i urednici rade, koliko mogu utjecati na programske sadržaje i kakav je njihov stvarni status. Osim članova Uprave, odabranih urednika i ‘zvijezda’, osobito onih koje dolaze izvana i dobivaju basnoslovne honorare, plaća zaposlenika HRT-a je ispod hrvatskog prosjeka. A to ljudi koji plaćaju pretplatu ne znaju. Što se tiče famoznog ‘outsourcinga’, nama više ne radi ni telekino. A pritom imamo arhivu koja je kulturno dobro. Zato plaćamo 35 eura minutu vanjskog presnimavanja. Dakle, ne možemo se oteti dojmu kako se namjerno ne kupuje nova oprema zato da bi netko uzimao proviziju. Osim toga, na HRT-u nemamo nijedan dron, što je nužna oprema bez koje se danas ne može. Ali smo zato svojevremeno angažirali PR službu za 200 tisuća kuna. Pitam se zašto.“
Novinari HRT-a ističu i još jedan apsurd, a to je novi, basnoslovno skupi studio od 320 kvadrata koji je Kazimir Bačić svečano otvorio u rujnu 2020. kako bi istaknuo snagu HRT-a. Po sistemu ako već ne proizvode dobar informativni program, barem da izgledaju „svjetski“.
„I što je najgore, taj novi studio za središnje vijesti HRT-a, za koji se Bačić hvalio kako je opremljen najmodernijom tehnologijom, videozidovima, grafičkim izričajem, virtualnom stvarnošću, nema zvučnu izolaciju. Zato se u vijestima prije par tjedana čuo direktan prijenos štropota kiše po staklenom krovu HRT-a koji je iznad studija. Bačić je, pouzdano znamo, bio upozoren na taj nedostatak i iako su na studio potrošeni milijuni kuna, nije mu palo na pamet da se to sanira. U slučaju ozbiljnije oluje, najskuplji studio u Europi će emitirati uz zvučnu kulisu izvana. To nije jedini, ali je možda najbizarniji primjer, zapravo sukus stvarnog stanja na HRT-u“, otkriva jedan od urednika HRT-a.
Nacionalovi sugovornici uvjereni su da je većina tih podataka dobro poznata i Ministarstvu kulture i saborskom Odboru za medije, no osim u medijima koji su o tome izvještavali, u nadležnim državnim tijelima to sve do sada nije bila tema.
„To nikoga ne zanima. Vikali, govorili, upozoravali, dok se nekoga ne uhiti, reakcije nema. Evo jedan mali detalj: zar nije nevjerojatno da se samo na otkup petominutnih priloga, koje bi lijevom nogom mogao napraviti jedan od stotina zaposlenih novinara na HRT-u, samo u 2020. platilo preko milijun i šesto tisuća kuna vanjskim producentima? Dakle, 312 priloga u trajanju od pet minuta prijavili su na popis neovisnih proizvođača europskih sadržaja, što je skandalozno. To je samo kap u moru od onih 87,1 milijun kuna koje je HRT u 2020. potrošio na sadržaje iz vanjske produkcije, što je bio 16 milijuna kuna više od prema europskim zakonima propisanih 15% budžeta koje javni servisi trebaju trošiti na nezavisnu produkciju europskih djela“, ogorčeno podsjeća jedan od sugovornika.
Njegov kolega s HRT-a dodaje: „Istovremeno se zaposlenicima oduzima pravo na rad, gase se brojne emisije, smanjuje produkcija dokumentarnih filmova, programa iz kulture, nacionalne baštine, znanosti, što je osnovna funkcija javne televizije. Dotle se u udarne termine stavljaju programi iz vanjske produkcije za koje nikome nije jasno zašto su uopće na ekranu. Pojavljuju se voditelji koji dolaze izvana i masno su plaćeni za svoj honorarni angažman, dok istovremeno jednako kvalitetni ili kvalitetniji HRT-ovi ljudi ne smiju pred kamere. Brojnim zaposlenim novinarima i urednicima zbog političke nepodobnosti nije dopušteno raditi, ne dodjeljuju im se zadaci adekvatni njihovu iskustvu i stručnoj spremi, ali pri tome dobivaju plaću, zbog čega nas javnost doživljava kao uhljebe i neradnike. I dalje, kao u doba ‘mračnog komunizma’, postoje ljudi koji su zabranjeni unutar sustava i iako je to evidentno, i ministrica kulture i premijer prave se da to ne vide i da ih se to ne tiče. No sada se glavnog ravnatelja sumnjiči za kriminal i ne znam mogu li na to zažmiriti u Plenkovićevoj vladi“.
Svi zaposlenici HRT-a zbog istupanja u javnosti mogu trenutačno dobiti izvanredni otkaz, pa čak i kada je uhićen glavni šef Kazimir Bačić zbog sumnji na korupciju, na koju su oni stalno upozoravali
Jedna od novinarki informativnog programa podsjeća kako sustav i dalje vode ljudi koje je postavio Tomislav Karamarko, što aktualnog premijera očito ne smeta: „Pri tome prvenstveno mislim na Katarinu Perišu Čakarun, suprugu načelnika centra SOA-e koja je u Karamarkovo doba, za mandata v.d. ravnatelja Siniše Kovačića, počistila cijeli informativni program. Ali dok god taj program služi kao Vladin pamflet, televiziju nisu dirali, usprkos bezbrojnim kritikama javnosti, upozorenjima međunarodnih medijskih organizacija, Europske komisije, Vijeća Europe. No kao što su pokopali Karamarka istog trena kada je pao s vlasti, takva ista sudbina čeka i Plenkovića. Tu nema profesionalizma, tu se radi samo o služenju iz vlastitih interesa. Zapravo, na HRT-u se desetljećima provodi negativna selekcija, ljudi nikada nisu napredovali na temelju rezultata rada, već isključivo na temelju političke podobnosti.„
Njena kolegica nabraja mnoge programske propuste: „S druge strane, emisije poput ‘Labirinta’ koja je otvarala mnoge važne teme, istraživala i Bandićeve malverzacije, svedena je na format od 25 minuta i gurnuta u opskurni termin na Četvrtom programu koji prema istraživanju ima manju gledanost od nekih perifernih digitalnih kanala s crtanim filmovima. Trebam li posebno napomenuti da je, nakon potresa na Baniji, ugašeno dopisništvo HRT-a u Sisku, o čemu su govorili naši predstavnici. Iz puke osvete povukli su našeg kolegu Igora Ahmetovića i sada tamo povremeno šalju reportažna kola i ekipe, a novootvoreni studio koji su instalirali u Glini zjapi prazan.“ Te nam je navode potvrdila i predsjednica ogranka HND-a na HRT-u Sanja Mikleušević Pavić i napomenula da su o štetnosti te sramotne odluke obavijestili javnost, saborski Odbor za medije i Nadzorni odbor HRT-a.
U svemu tome posebno je zanimljivo, kažu sugovornici s HRT-a, kako je Bačić bespogovorno potpisivao tužbe protiv vlastitih novinara koji su istupima u javnosti „narušavali čast i ugled kuće“. HRT je prije nekoliko godina podigao preko trideset tužbi protiv vlastitih novinara, Hrvatskog novinarskog društva, kao i ostalih medija ali se, zbog pritiska međunarodnih institucija, s dijelom medija nagodio. Međutim, tužbe protiv HND-a, predsjednika HND-a Hrvoja Zovka i Sanje Mikleušević Pavić, predsjednice ogranka HND-a na HRT-u ostaju na snazi i teške su pola milijuna kuna.
Zovka je drugi put dobio otkaz s HRT-a, a vodstvo kuće tužilo ga je zbog „povrede časti i ugleda koje im je prouzročio svojim javnim istupima“ i zato traže naknadu od 250 tisuća kuna. Zbog priopćenja ogranka HND-a na HRT-u koji je potpisala predsjednica ogranka Sanja Mikleušević Pavić, tuže HND za dodatnih 200 tisuća kuna, a Sanju Mikleušević Pavić, vlastitu zaposlenicu, za 50 tisuća kuna. Inače, u priopćenju iz 2018. ogranak HND-a na HRT-u ogradio se od tada aktualnih malverzacija koje su otkrivene unutar kuće, a u njemu između ostalog piše:
„Po tko zna koji put odgovorne za rad i transparentno funkcioniranje HRT-a još jednom pozivamo da se očituju o nalazima iz izvješća bivšeg, naprasito smijenjenog NO HRT-a za 2016., čiji su članovi u izvješću upozorili na brojne nepravilnosti i moguće nezakonitosti u radu i poslovanju. Javnost, naime, baš kao i mi, novinari i zaposlenici – ima pravo znati.“
Nacionalov izvor s HRT-a kaže da se mnogi zaposlenici nadaju da će se istraga koja se vodi protiv Bačića sada proširiti i na poslovanje HRT-a, odnosno na Mislava Stipića i Damira Novinića
Po mišljenju jednog od Nacionalovih sugovornika, to je primjer bez presedana unutar Europske unije, da jedna navodno javna televizija vodi sudske procese protiv svojih novinara i novinara ostalih medija.
„Kolege s ostalih javnih televizija i iz međunarodnih novinarskih organizacija nisu mogli vjerovati da se to događa u Hrvatskoj. Baš me zanima koga će sada, nakon Bačićeva uhićenja, tužiti za nanošenje štete časti i ugledu kuće. Uostalom, to je priopćenje iz 2018. bilo zapravo proročansko“, kaže jedan od upućenih izvora.
Sanja Mikleušević Pavić dodaje: „Ne vjerujem da će sada povući te tužbe. Od ovog vodstva odavno ne očekujem ništa, osim onoga što godinama proživljavam, a to je mrcvarenje koje nadležni ignoriraju. Sud je mjesto gdje mogu dokazati kako je sve što smo tvrdili 2018. istinito, stojim iza svakog zareza u tom priopćenju.“
Na primjedbu da se za konačno pretvaranje HRT-a u javni TV servis oslobođen utjecaja politike već desetljećima bore novinari komercijalnih medija, profesionalna udruženja, HND, ali ne i zaposlenici HRT-a, mnogi Nacionalovi sugovornici kažu da je to točno i objašnjavaju kako je tome razlog prvenstveno strah za golu egzistenciju. „Sustav je baziran na trgovini, ucjenama, na strahu, što, po mom mišljenju, ne može biti alibi ni za koga. Postoji jedna mala jezgra ljudi koja se godinama bori za prava svojih kolega i za program, no ključni ljudi, od kojih su neki i relativno velika novinarska imena, sustavno šute i bune se protiv cenzure samo po hodnicima, jer im je u interesu da vide svoju sliku na ekranu. Ja se takvih najviše bojim i takvih se ljudi grozim. To je najveći šamar i javnosti i profesiji“, priznaje jedan od sugovornika s HRT-a.
Na pitanje očekuju li da će se istraga koja se vodi protiv Bačića u koruptivnoj aferi vezanoj uz Milana Bandića sada proširiti i na poslovanje HRT-a, odnosno na Mislava Stipića i Damira Novinića, Nacionalov izvor kaže kako se tome mnogi unutar kuće nadaju.
„Ne znam zašto se to do sada nije dogodilo, uza sve dokaze koji su objavljeni u medijima. Mislim da je došao trenutak da se ta močvara konačno raščisti. Kada je na HRT stigla vijest o ovom uhićenju, počelo se osjećati neko olakšanje. Kao da je osvanuo novi dan. Mislim da će se i na HRT preliti val promjena koji je krenuo nakon ovih lokalnih izbora, smrti Milana Bandića, dolaska nove vlasti u grad Zagreb. Odjednom su se probudile i famozne pravosudne institucije. Tu se referiram i na govor Bojana Glavaševića u Saboru koji je rekao za Kazimira Bačića – on i njegovi jataci. Ti su jataci s HRT-a uništili ideju i sukus javnog servisa. Vrijeme je da ove promjene iznesu ljudi s televizije. Ne možemo stalno očekivati da netko drugi odradi naš posao“, odlučan je jedan od novinara HRT-a.
I na kraju, budući da je HRT-ova uprava uživala bezuvjetnu potporu ministrice Nine Obuljen-Koržinek, postavlja se logično pitanje kako će se sada postaviti?
„Mislim da je ministrica kulture potpuno svjesna svoje odgovornosti. Njoj je potpuno jasno što je radila sve ovo vrijeme. Podsjetit ću samo da je uz njen blagoslov smijenjen Nadzorni odbor na čelu s HDZ-ovom predstavnicom Anjom Šovagović-Despot, koja je upozoravala na kriminal i brojne financijske malverzacije prethodne uprave. To je veliki krimen ministrice. Ne znam je li do premijera Plenkovića dolazila prava istina o stanju na HRT-u, ali znam da je Nina Obuljen-Koržinek bila dobro upoznata sa svim aspektima stanja na HRT-u. Pitanje je zašto u pet godina nije inzistirala na izmjenama Zakona o HRT-u donesenog za vrijeme Milanovićeve vlade, kojeg je HDZ napadao, jer je glavnom ravnatelju dao faraonske ovlasti? Ništa se u tih pet godina nije napravilo, osim što se cementirala jedna štetna, katastrofalna politika vodstva iza kojeg stoji ova vlast. Oni koji su trebali znali su sve i nisu činili ništa. Upravo to nečinjenje je njihov najveći grijeh. Ispratila sam brojne uprave koje su postavljale različite vlade i politika se uvijek uplitala u imenovanja čelnih ljudi. Ali ova uprava dovela je to na novu razinu. Nikada se ništa slično nije događalo na takozvanom javnom TV servisu“, zaključila je jedna od sugovornica tjednika Nacional.
Komentari