Željeznička nesreća kod Novske u kojoj su poginule tri osobe, a njih nekoliko ozlijeđeno, izaziva  u javnosti mnogobrojna pitanja o stanju Hrvatskih željeznica. Tim povodom u nedjelju su u Točki na tjedan N1 gostovali državni tajnik za željeznički promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić, ravnatelj Agencije za sigurnost željezničkog prometa Želimir Delač i predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač.

Kada se govori o sigurnosti željezničkog prometa u Hrvatskoj, Delač ističe da postoji sređen sustav te da je jedan od pokazatelja i taj da smo po po broju nesreća u odnosu na prijeđene kilometre bolji od Rumunjska, Portugal, Mađarska, Bugarska,  krećemo se nešto ispod sredine europskog prosjeka.
“Zadovoljan sam u smislu kako je sustav ustrojen i kako napredujemo, ali nisam zadovoljan po tim pokazateljima. Dok god smo iznad prosjeka po broju nesreća, ne možemo biti zadovoljni”, kazao je Delač.
Predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara Ivan Forgač na to je dodao da su brzine koje se ostvaruju na hrvatskim željeznicama niže od prosjeka. Napomenuo je da se slična nesreća dogodila i prošle godina kada je vlak isto naletio na kompoziciju zaustavljenu zbog kvara, ističući da bi ova sadašnja nesreća vjerovatno bila i gora da se dogodila u sezoni kada su putnički vagoni krcati putnicima.
“Moramo poduzeti mjere da se to ne događa. Postoji poučavanje, ispiti, sustav postoji. Imamo nesreću što nemamo centralno upravljanje prometa, cijeli signalno-sigurnosni sustav nije pravo povezan”, kazao je Forgač.
Prethodne vlade ulagale su u cestovni promet, dok je razvoj željezničkog bio zapostavljen, naveo je državni tajnik Gospočić, navodeći da se ulaskom Hrvatske u EU mijenja paradigma i projekti za razvoj željezničkog sustava pripremaju se od 2015. godine.
“Iz EU sredstava se financiraju ključni strateški projekti, a to su projekti svi preko razine Pelješkog mosta. Svaki strateški željeznički projekt, a trenutno ih je devet na ključnim europskim pravcima, je teži od Pelješkog mosta financijski”, rekao je Gospočić.
Zastarjelost sigurnosne opreme i opreme za signalizaciju kao i činjenica da od ukupno 94 vlaka, 54 su starija od 40 godina.
“Tri su važna segmenta u Hrvatskoj na željezničkoj infrastrkuti: zastarjela željeznička infrastruktura, specifični željeznički cestovni prijelazi i dio zastarjelog voznog parka. To se prije svega reflektira na domaće prijevoznike”, rekao je.
“Za dvije godine ovi stari vlakovi svi idu na rezalište”, priznao je zastarjelost vlakova u programu N1 Gospočić