Od 1. travnja električna energija za kućanstva bit će skuplja u prosjeku 9,6 posto, odnosno 27 kuna mjesečno. Da nije bilo Vladinih mjera, poskupljenje bi bilo znatno veće, 23 posto, odnosno oko 65 kuna mjesečno. Ograničenje rasta cijena ići će prije svega na štetu HEP-a, čiji će godišnji prihodi biti manji za 460 milijuna kuna.

Rast cijena na svim poljima nije zaobišao niti tržište električne energije. U HEP Elektri, koja opskrbljuje 90 posto kućanstava, ističu da će prosječno poskupljenje biti 10-ak posto, no priznaju da su odstupanja moguća.

“Ovisit će o potrošnji kupca, o tarifnom modelu kupca i za one koji imaju dvotarifni model, za njih će ovisiti o omjeru potrošnje više dnevne i niže noćne tarife”, objasnio je Robert Baričević, pomoćnik direktora HEP Elektre.

Stručnjaci ističu kako HEP-ove procjene ne vrijede za jug zemlje gdje se dominantno koristi upravo električna energija. Samim time će, kažu, i poskupljenja biti veća.

“Potrošači koji nemaju toplinsku energiju, koji nemaju prirodni plin, oni troše 500, 600 i više kWh mjesečno, njima će taj rast biti između 50, 60, pa sve do 70 kuna”, rekao je  za HRT Nenad Kurtović, stručnjak za tržište električne energije.

Na potrošnju djelomično možemo utjecati i sami. Jedan od načina je korištenje aplikacije za usporedbu učinkovitosti kućanskih aparata, npr. perilice za rublje.

“Aplikacija vam pokaže najbitnije karakteristike, kao što su potrošnja energije, razina buke, potrošnja vode i sl. Vrlo jednostavno komparirate, a ono što vam aplikacija daje kao dodatnu mogućnost je da tu energiju pretvorite u kune, a to je ono što je ljudima najbitnije”, objašnjava Marko Bišćan, Energetski institut Hrvoje Požar.