Od početka iduće godine stambene zgrade morat će se graditi prema standardima kojima se zahtijeva gotovo nulta potrošnja energije. Za investitore to znači skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima će dugoročno donijeti velike uštede. Te će zgrade imati visoka energetska svojstva, odnosno trošit će manje energije za grijanje, toplu vodu, rasvjetu i električne uređaje. Također, barem 30 posto te energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora.
Studentski dom u Varaždinu je primjerice zgrada gotovo nulte potrošnje energije. Na krovu ima solarnu elektranu, za sanitarnu vodu upotrebljava se kišnica. Jedna je to od rijetkih zgrada javne namjene koja pripada u energetski razred A, piše HRT.
Zgrada nulte potrošnje, objasnio je ravnatelj Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA Julije Domac, grije se i hladi na dizalicu topline, koristi solarne kolektore za potrošnju tople vode, a dio električne energije koristi iz fotonaponskih panela ili ima kotao na biomasu, na pelete, na sječku.
Ti standardi od iduće godine neće vrijediti samo za škole, bolnice i vrtiće, nego i za stambene zgrade. Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod objašnjava da zgrade u kojima žive naši građani trebaju taj standard zadovoljiti ukoliko je zahtjev za građevinsku dozvolu za takvu građevinu predan nakon 31. prosinca 2019.
“Taj koncept ne mora biti skuplji u odnosu na gradnju, ili uopće ili 5% do 10%, ako je on dobro osmišljen. Dakle, važno je naglasiti da to nije koncept zgrade koji će značajno poskupiti gradnju nego je kvalitetniji projekt i kvalitetnija gradnja u svrhu manjeg utjecaja na okoliš”, objasnila je Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost. Uz to, kažu stručnjaci, očekuje se da će takvi stanovi i kuće građanima donijeti uštede pa bi im se dodatni trošak na kraju mogao isplatiti, jer bi iznosi na računima na grijanje mogli biti manji.
Taj novi standard uvele su sve članice Unije. No svaka zemlja samostalno određuje kolika smije biti potrošnja kuće da bi se zadovoljio propis. Do 2050. očekuje se da će sve zgrade u Europi biti u skladu sa standardom nulte potrošnje. Dosadašnja praksa u Hrvatskoj pokazala je da se ono što je propisano zakonom ipak selektivno primjenjuje.
Komentari