U zjenicama možemo vidjeti kakvo nam je pamćenje, tvrdi znanstvenici sa Sveučilišta Texas u Arlingtonu. Tijekom istraživanja u kojem je sudjelovalo 179 studenata, došli su do zaključka da su oni studenti čije su se zjenice više proširile tijekom izvršavanja zadataka u kojima su trebali nešto upamtiti, imali bolju radnu memoriju.

Zjenice se prirodno šire u okruženju sa slabim svjetlom kako bi omogućile oku bolju vidljivost. Međutim, u novoj studiji objavljenoj u časopisu Attention, Perception, & Psychophysics, istraživači su došli do saznanja da se zjenice također šire kada se osoba koncentrira na zadatak.

Što su zjenice ispitanika bile šire, to su njihovi rezultati na testovima mjerenja radne memorije, bili bolji.

“Kod sudionika s najboljim učinkom, širenje zjenica bilo je veće, a pojedinci su bili uspješniji i u poznavanju informacija za koje su zamoljeni da se prisjete”, objašnjava u zaključku studije jedan od njezinih autora Matthew Robison.

Radno pamćenje funkcija je mozga koja omogućuje ljudima da obrađuju informacije i da ne izgube pojam o tome što rade.

Kratkoročno, radna memorija omogućuje mozgu da dovrši trenutni zadatak, poput primjerice, punjenja perilice posuđa. Dugoročno, pomaže mozgu odlučiti što pohraniti za buduću upotrebu, primjerice, hoće li trebati još tableta za perilicu posuđa.

Odnos između širenja, odnosno diletacije zjenica i performansi pamćenja ukazuje na to da bi zjenice mogle biti neinvazivni pokazatelji kognitivnog opterećenja i kapaciteta pamćenja te se koristiti u dijagnostici.