Oči su više od prozora u dušu – one su također odraz kognitivnog zdravlja osobe. “Oko je prozor u mozak”, rekla je oftalmologinja dr. Christine Greer, direktorica medicinskog obrazovanja na Institutu za neurodegenerativne bolesti u Boca Ratonu, Florida. “Možete vidjeti izravno u živčani sustav gledajući u stražnji dio oka, prema optičkom živcu i mrežnici.”

Istraživanje je tražilo načine kako oko može pomoći u dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti prije pojave simptoma. Bolest je uvelike uznapredovala do vremena kad su pogođeni pamćenje i ponašanje.

“Alzheimerova bolest počinje u mozgu desetljećima prije prvih simptoma gubitka pamćenja”, rekao je dr. Richard Isaacson, preventivni neurolog za Alzheimerovu bolest koji također radi na Institutu za neurodegenerativne bolesti.

Ako liječnici uspiju identificirati bolest u njezinim najranijim fazama, ljudi bi tada mogli odabrati zdrav način života i kontrolirati svoje “promjenjive čimbenike rizika, poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa”, rekao je Isaacson,

Oko zna

Koliko rano možemo vidjeti znakove kognitivnog pada? Kako bi to saznali, nedavno istraživanje ispitalo je donirano tkivo mrežnice i mozgova 86 osoba s različitim stupnjevima mentalnog pada. “Naša je studija prva koja pruža dubinske analize proteinskih profila i molekularnih, staničnih i strukturnih učinaka Alzheimerove bolesti na ljudsku mrežnicu i kako oni korespondiraju s promjenama u mozgu i kognitivnim funkcijama”, rekla je u izjavi viša autorica Maya Koronyo-Hamaoui, profesorica neurokirurgije i biomedicinskih znanosti na Cedars-Sinai u Los Angelesu.

“Ove promjene u mrežnici povezane su s promjenama u dijelovima mozga koji se nazivaju entorhinalni i temporalni korteks, središte za pamćenje, navigaciju i percepciju vremena”, rekao je Koronyo-Hamaoui.

Istraživači su u studiji prikupljali uzorke retinalnog i moždanog tkiva tijekom 14 godina od 86 ljudskih darivatelja s Alzheimerovom bolešću i blagim kognitivnim oštećenjem,što najveća skupina retinalnih uzoraka ikada proučavana prema autorima. Istraživači su potom usporedili uzorke donatora s normalnom kognitivnom funkcijom s onima s blagim kognitivnim oštećenjem i onima s kasnijim stadijem Alzheimerove bolesti.

Studija, objavljena u veljači u časopisu Acta Neuropathologica, otkrila je značajno povećanje beta-amiloida, ključnog markera Alzheimerove bolesti, kod ljudi s Alzheimerovom bolešću i ranim kognitivnim padom.

Mikroglijalne stanice pale su za 80% kod onih s kognitivnim problemima, pokazalo je istraživanje. Te su stanice odgovorne za popravak i održavanje drugih stanica, uključujući čišćenje beta-amiloida iz mozga i mrežnice.

“Pronađeni su (također) markeri upale, koji bi mogli biti jednako važan pokazatelj napredovanja bolesti”, rekao je Isaacson, koji nije bio uključen u studiju.

“Nalazi su također bili očiti kod ljudi bez ili s minimalnim kognitivnim simptomima, što sugerira da bi ovi novi očni testovi mogli biti dobro pozicionirani za pomoć u ranoj dijagnozi.”

Istraživači su otkrili veći broj imunoloških stanica koje čvrsto okružuju amiloidne beta plakove, kao i druge stanice odgovorne za upalu i smrt stanica i tkiva.

Atrofija tkiva i upala u stanicama na krajnjoj periferiji mrežnice najviše su prediktivni za kognitivni status, pokazalo je istraživanje.

“Ova otkrića bi na kraju mogla dovesti do razvoja slikovnih tehnika koje nam omogućuju ranije i točnije dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti”, rekao je Isaacson, “i praćenje njezinog napredovanja neinvazivnim putem gledanjem kroz oko.”