Pročelnik Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral Ante Crnčević izjavio je da neće biti promjene teksta molitve “Oče naš” na hrvatskom jeziku.

Crnčević je na Hrvatskom katoličkom radiju istaknuo kako hrvatski biskupi od mjerodavne Kongregacije u Vatikanu nisu tražili odobrenje novog prijevoda molitve “Oče naš” pa će se na hrvatskom jeziku do daljnjega moliti kao i do sada, sa zazivom “ne uvedi nas u napast”.

Na pitanje što se mijenja u molitvi Oče naš i jesmo li dosad dobro molili “ne uvedi nas u napast”, Crnčević rekao je da se “dobro moliti” ne tiče samo riječi.

“Tema prijevoda osnovne kršćanske molitve Oče naš na govorne jezike, žive jezike nije nova”, rekao je dodavši kako se o njoj u javnosti zadnjih godina raspravljalo u više prigoda.

Naglasio je kako Crkva ne mijenja Gospodnju molitvu, ali o njezinu značenju raspravlja, razmišlja, istražuje kako bi dublje proniknula u nju i kako bi u molitvi Crkve ona postala dublje sjedinjenje s Bogom, uranjanje u božanski život.

Podsjetio je kako je povod aktualnim raspravama knjiga pape Franje “Oče naš”, u kojoj je analizirajući pojedine molitvene zazive, primijetio da molitveni zaziv ‘ne uvedi nas u napast’ “i nije baš najsretnije preveden”.

Drugi povod je odluka Talijanske biskupske konferencije na plenarnoj sjednici održanoj prije dva tjedna, napomenuo je dodavši kako je na toj sjednici prihvaćen talijanski prijevod trećega tipskog izdanja Rimskog misala koji je poslan Svetoj Stolici, Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, na daljnje postupanje radi konačnog odobrenja prijevoda.

U tome kontekstu, istaknuo je, u predloženom i izglasanome tekstu Misala stoji i novi prijevod Gospodnje molitve, u kojoj zaziv “i ne uvedi nas u napast”, umjesto dosadašnjeg “non ci indurre in tentazione” glasi “non abbandonarci alla tennotazione”, “ne napusti nas u napasti”, “ne prepusti nas napasti”.

Poručio je kako se ne mijenja molitva Gospodnja jer je riječ samo o promjeni prijevoda za koji netko smatra da u određenome kulturalnome kontekstu više odgovara smislu izvornog teksta.

Po Crnčevićevim riječima premda kod nas postoji niz studija o molitvi Gospodnjoj i nastoji se tumačiti mjerodavno ovaj zaziv, nigdje se ne traži novi prijevod ili korekcija teksta molitve Gospodnje u Crkvi. Naglasio je kako se prijevod liturgijskog teksta ne oslanja samo na izvorni biblijski tekst, nego se treba oslanjati i na tradiciju interpretiranja u Crkvi tog biblijskog teksta. “Kad se prevode biblijski tekstovi, jasno da su mjerodavni izvorni tekstovi, ali kad je riječ o biblijskom tekstu za uporabu u liturgiji Crkve prema uputi o prevođenju tekstova jasno se kaže da taj prijevod treba uzimati u obzir i onaj prijevod koji se tradicionalno rabio i u liturgiji Crkve, odnosno liturgiji rimske tradicije”, rekao je Crnčević.