Samo tijekom ožujka broj obrta u Hrvatskoj povećao se za 1350, a u godinu dana, u razdoblju od kraja ožujka prošle do kraja ožujka ove godine, broj obrta porastao je za gotovo 11.000.

Ili, preciznije, za 10.935, pokazuju podaci koje je nacional.hr dobio od Hrvatske obrtničke komore (HOK).

U pet godina broj obrta porastao za gotovo 40 posto

U Hrvatskoj je, prema tim podacima, posljednjeg dana ožujka bilo ukupno 115.408 aktivnih obrta.

To je čak 32.304 obrta više nego krajem ožujka 2019. godine. Riječ je o rastu od 38,9 posto u samo pet godina.

Svaki sedmi zaposleni radi u obrtu

Velik skok primjetan je i kod broja zaposlenih u obrtima. Podaci HOK-a, naime, pokazuju da je u obrtima krajem ožujka u Hrvatskoj bilo zaposleno 216.834 ljudi.

U usporedbi s ožujkom prošle godine, riječ je o povećanju broja zaposlenih u obrtima za 14.971 ili 7,4 posto. Samo tijekom ožujka ove godine broj zaposlenih u obrtima porastao je za 3182 ili za 1,5 posto.

Podaci HOK-a pokazuju da danas otprilike svaki sedmi zaposleni u Hrvatskoj radi u obrtima. Preciznije, 13,2 posto zaposlenih za svoju egzistenciju zarađuje u obrtima.

U obrt preko poticaja s burze rada

Prava eksplozija obrtništva u Hrvatskoj se događa u vrijeme kada se obrti gase diljem Europe i svijeta. Zbog snažnog razvoja potrošačkog društva, masovne proizvodnje i rasta životnog standarda, tradicionalna obrtnička zanimanja već desetljećima propadaju.

S druge strane, na prvi pogled se čini da obrtništvo u Hrvatskoj već duboko u 21. stoljeću doživljava svoju renesansu. Značajan doprinos tome dao je, kažu stručnjaci, i program samozapošljavanja koji se provodi preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a u kojem se koriste i novac iz fondova Europske unije.

Ipak, nešto dublji pogled u dostupne podatke pokazuje da se ni u Hrvatskoj baš ne može govoriti o obrtničkoj renesansi. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da, osim klasičnih majstorskih zanimanja, kao i poslova vezanih uz turizam i ugostiteljstvo, otvaranju obrta sve češće pribjegavaju oni koje obično ni ne smatramo obrtnicima, barem ne u tradicionalnom smislu te riječi.

Riječ je, primjerice, o djelatnostima vezanima uz informacije i komunikacije, zatim, stručne i znanstvene djelatnosti te ostala administrativna zanimanja.

Tako je, prema podacima državne statistike, u obrtima i slobodnim djelatnostima vezanima uz informacije i komunikacije krajem ožujka radilo 4275 ljudi, a u onima koje su vezane uz stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti čak 23.817. Ovome valja pribrojiti još i 6580 zaposlenih u administrativnim djelatnostima, kao i barem dio od 18.616 zaposlenih u ostalim uslužnim djelatnostima.

‘Lažni obrti’

Ne čudi stoga što stručnjaci već dugo upozoravaju kako se iza mnogih obrta zapravo krije prikriveni radni odnos za nekog poslodavca. Naravno da sve obrtnike koji su u spomenutim djelatnostima pokrenuli biznis ne možemo uvrstiti u tu kategoriju, no nije tajna da ih ima. I to priličan broj.

„Točno je da kod obrta ima dosta prikrivenog nesamostalnog rada. Bilo je slučajeva i da su sami poslodavci radnicima preporučivali da otvore vlastiti obrt i nastave raditi kao obrtnici za njih jer se i jednima i drugima tako više isplati“, kaže za nacional.hr Jasna Vuk, porezna stručnjakinja i viša predavačica na Veleučilištu RRIF.

Upozorava, međutim, da je riječ o nezakonitoj praksi koja je sve više na udaru i poreznika.

I neovisni analitičar tržišta rada Predrag Bejaković kaže da u Hrvatskoj postoji nemali broj „lažnih obrta“.

„Ako netko kao obrtnik radi samo za jednu tvrtku, onda se tu teško može govoriti o samozapošljavanju, to je zapravo prikriveni radni odnos“, ocjenjuje Bejaković za nacional.hr.

Mnogi otvaraju obrt jer žele fleksibilnost, ali i zato što očekuju brzu zaradu

Unatoč tome, otvaranje obrta ostaje privlačno za mnoge koji smatraju da će si tako riješiti životne probleme. To se posebno odnosi na radnike srednjih godina koji su ostali bez posla, a posjeduju određena znanja i vještine koje se traže na tržištu. Posebna priča su IT stručnjaci, od kojih su mnogi „klasični“ zaposlenici u nekoj kompaniji, a istodobno imaju i obrt, što im omogućuje da rade i za druge poslodavce.

Predrag Bejaković, FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

„Istraživanja pokazuju da su zaposleni često nezadovoljni radnim uvjetima, visinom plaće, odnosima na poslu i drugim faktorima, pa izlaz traže u pokretanju svog biznisa koji im daje fleksibilnost u radu. Međutim, mnogi nisu svjesni da otvaranje obrta ne znači da će im novac stizati sam od sebe. Uz to, kod nas su prilično oskudna znanja iz poduzetništva. Sve to za posljedicu ima to da velik broj obrta, kao i tvrtki, propadne nakon razmjerno kratkog vremena“, pojašnjava Bejaković.

Paušalni obrt isplativ

Jasna Vuk, pak, kaže da je mnogima isplativo otvoriti obrt. Obrt je lako pokrenuti, razmjerno lako se zatvara ako posao ne ide, a davanja su manja u odnosu na ona „klasičnih“ zaposlenika, ali i vlasnika tvrtki.

Posebno je to slučaj kod paušalnih obrtnika koji svoje obveze prema državi plaćaju u istom mjesečnom iznosu, neovisno o visini primanja.

Poslodavci ponovno favoriziraju zaposliti radnike, tako su sigurniji

U ovom je trenutku teško reći hoće li se u Hrvatskoj nastaviti trend masovnog otvaranja obrta. To će svakako ovisiti i o državi, odnosno o tome hoće li i do kada te pod kojim uvjetima nastaviti s programom samozapošljavanja.

Ipak, Bejaković upozorava da su se mnogi poslodavci „opekli“ s trendom poticanja radnika da otvore obrte ili tvrtke i nastave raditi za njih kao „vanjski“.

„U svijetu se trendovi mijenjaju. Dok su poslodavci ranije preferirali outsourcing, odnosno korištenje usluga izvana, sada se ponovno vraćaju in house modelu, što podrazumijeva i zapošljavanje radnika preko ugovora o radu. Jednostavno su shvatili da tako lakše upravljaju i zaposlenicima i procesima“, zaključuje Bejaković.

Loša struktura hrvatskoga gospodarstva potiče otvaranje obrta

No, sve to ne znači da više neće biti pokretanja novih obrta. Struktura hrvatskoga gospodarstva takva je da se na tržištu rada pretežno traže slabije kvalificirani radnici, poput konobara, kuhara, sobara, građevinaca ili vozača.

TRŽIŠTE RADA Samo jedan posto stranih radnika u Hrvatskoj ima VSS, dominira NKV radna snaga

Zbog toga, obrazovanijima često ni ne preostaje ništa drugo nego da pokrenu vlastiti biznis. Ili, pak, da isele u zemlje u kojima postoji potražnja za njihovim znanjima i vještinama.

Drugim riječima, izgledno je da će se nastaviti otvaranje obrta, ali ne zato što ljudi koji ih otvaraju to doista žele, nego zato što se mnogi drukčije ne mogu zaposliti. To je, dakle, samo jedan oblik u Hrvatskoj često spominjanog “poduzetništva iz nužde”.