Održavanje nastave u uvjetima pandemijskih valova presudno je obilježilo obrazovanje tijekom 2021., čija je organizacija tijekom jeseni dodatno otežana obavezom potvrda cijepljenja ili testiranja, pa su učenički uspjesi poput osvajanja međunarodnih nagrada ostali u sjeni.

Po diktatu covida

Na početku kalendarske godine, odnosno drugog polugodišta školske 2020./2021. nastava za učenike nižih razreda osnovnih škola i za završne razrede srednjih škola odvijala se u učionici, a za ostale online.

U dijelovima Sisačko-moslavačke županije pogođenima potresom početak nastave odgođen je za tjedan dana, ali je Srednja škola Petrinja počela s online nastavom kad i sve druge škole u Hrvatskoj.

Županije su određivale režim nastave ovisno o intenzitetu pandemije pa se odnos online nastave i nastave licem u lice geografski često mijenjao. Dva tjedna nakon početka nastave svi su se osnovnoškolci vratili u škole.

Potkraj veljače epidemiološko stanje u hrvatskim školama ocijenjeno je stabilnim, iako je zbog tjednog porasta od gotovo 35 posto novozaraženih vrijeme karantene u Hrvatskoj vraćeno na 14 dana.

Krajem ožujka zabilježeno je da broj školske djece zaražene covidom 19 raste, pa su škole u sedam županija škole prešle na C model nastave.

Istodobno, na području potresom ugrožene Sisačko-moslavačke županije nijedna škola više nije održavala nastavu isključivo online: u 44 osnovne i srednje škole organizirana je nastava uživo, po modelu A, a u preostalih devet škola – u skladu s okolnostima.

Sredinom travnja uvode se nove strože epidemiološke mjere, koje uključuju zabranu treniranja u zatvorenim prostorima i ograničenje rada dječjih igraonica u zatvorenom. Zbog toga je na neko vrijeme odgođena “relaksacija” nastave na sveučilištima u Hrvatskoj.

Početkom svibnja djelomična online nastava održava se u deset županija, a 10. svibnja smanjuje se na pet županija, te stanje prema kraju školske godine biva sve bolje.

Nastava u kontekstu

Iako vrlo zahtjevna, školska godina je po ocjeni ministra obrazovanja Radovana Fuchsa uspješno završena, a Hrvatska je čak bila u europskom vrhu po satima nastave održane uživo.

Međutim, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević izjavila je da su istraživanja i prakse pokazale da sve veći broj djece i mladih nije dobro, jer su im pandemija i potresi ukrali bezbrižnost odrastanja.

Istraživanje “Grad zarobljen politikom” u Vukovaru pokazalo je da 73,2 posto Srba i 79,6 posto Hrvata želi da djeca većine i manjina idu u iste razrede, ali da manjine odvojeno uče materinski jezik, povijest, geografiju, glazbeni i likovni.

Na drugom kraju Hrvatske, u Rijeci, istraživanje provedbe građanskog odgoja i obrazovanja pokazalo je da učenici taj predmet, kojeg je Grad Rijeka uveo školske godine 2016./2017, ocjenjuju peticom.

Dobre vijesti u sjeni

Sudbinu nastave slijedila su i druga događanja, pa je Svjetski sajam obrazovanja održan 18. ožujka online.

Pomalo u sjeni prolaze vijesti da su mladi hrvatski informatičari postigli izniman uspjeh i osvojili dvije zlatne, srebrnu i brončanu medalju na 33. međunarodnoj informatičkoj olimpijadi (IOI) koja se od 19. do 25. lipnja održala u Singapuru, uz online sudjelovanje svih zemalja.

Također, timovi mladih hrvatskih robotičara osvojili su druga i treće mjesto na online svjetskom natjecanju u robotici RoboCup Junior 2021 na kojemu se natjecalo 148 timova iz 27 zemalja.

Na 28. srednjoeuropskoj informatičkoj olimpijadi – CEOI 2021, koja se od 1. do 5. rujna održala u online formatu, a domaćin je bio Zagreb, mlada hrvatska informatička reprezentacija osvojila je sedam medalja.

Ministar Fuchs predstavio je reforme i investicije Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti za obrazovanje, znanost i istraživanje, istaknuvši da su za to područje osigurane investicije od čak 7,5 milijarda kuna.

Nova školska godina: uz stare i novi problemi

U novu školsku 2021./2022. godinu krenulo je gotovo 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola diljem Hrvatske, među njima i oko 37 tisuća prvašića – svi nastavom “lice u lice”.

Među njima je 14.474 učenika osnovnih i srednjih škola s područja potresom stradale Sisačko-moslavačke županije.

Ministarstvo je izradilo je upute i preporuke u skladu s rezultatima analiza i iskustvima epidemiologa, u kojima je, uz ino, navedeno kako je ključno i cijepljenje odgojno-obrazovnih djelatnika.

No, jedan učenik Osnovne škole Krapinske Toplice nije želio nositi zaštitnu masku i nekoliko dana nije bio na nastavi. Oko škole su protiv nošenja maski prosvjedovali roditelji. Nakon nekoliko tjedana roditelji su ispisali učenika iz te škole.

Usto, neki su se nastavnici odbijali cijepiti ili testirati, pa je mjesec dana nakon početka nastave jedan nastavnik Tehničke škole Bjelovar izgubio posao.

Krajem listopada hrvatske škole ušle su u novi val pandemije, u kojoj su učenici znatno podložniji virusu. Na covid je bilo pozitivno 3820 učenika i 554 nastavnika, pa je ministar Fuchs izjavio da je situacija s pandemijom u cijeloj zemlji izrazito loša.