Frontalno uvođenje kurikularne reforme u škole i dosad najduži štrajk prosvjetnih djelatnika na početku reformske školske godine te ulazak Hrvatske kao pridružene članice u CERN, najveći istraživački laboratorij na svijetu, najvažniji su događaji u Hrvatskoj u području obrazovanja i znanosti u 2019.

Godinu na izmaku obilježili su i 350. obljetnica Sveučilišta u Zagrebu, najvećega i najstarijega hrvatskog sveučilišta u kontinuitetu nastave te dva projekta Europskoga istraživačkog vijeća (ERC), takozvana “znanstvena Oscara”. Na najvećem hrvatskom institutu u području prirodnih znanosti, Institutu Ruđera Boškovića (IRB), završen je prvi veliki ERC projekt u Hrvatskoj, a znanstvenicima s Filozofskog fakulteta dodijeljen je prvi hrvatski ERC projekt iz područja društveno-humanističkih znanosti.

Vodeća hrvatska znanstvena i kulturna ustanova Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u 2019. godinu ušla je s novim vodstvom, pa je akademika Zvonka Kusića, koji ju je vodio u dva uzastopna mandata, na čelnom mjestu zamijenio akademik Velimir Neidhardt, a članovi njegova najužega tima su glavni tajnik akademik Dario Vretenar i potpredsjednici akademici Davor Miličić i Frano Paro. Uz tradicionalno bogatu aktivnost koja je obilježila i ovu godinu rada Akademije, jedan od razloga za slavlje bila je i proslava stote obljetnice osnutka Razreda za likovne umjetnosti HAZU.

Uvođenje reforme u sve škole u rujnu, štrajk u listopadu

Cjelovita kurikularna reforma (CKR) frontalno je uvedena u hrvatske škole 9. rujna, kao dosad najobuhvatnija reforma koja se provodi u svim osnovnim i srednjim školama. Frontalnom uvođenju prethodila je eksperimentalna faza u kojoj su u prošloj školskoj godini sudjelovale 74 škole.

U siječnju su doneseni novi kurikulumi koji su zamijenili one stare četvrt stoljeća, a učitelji i nastavnici, koji su, suglasni su svi dionici obrazovnoga sustava, ključni za njezino provođenje, sustavno su educirani tijekom cijele godine.

Učenike prvih i petih razreda osnovne škole u rujnu su tako dočekali novi kurikulumi, novi udžbenici i nov način rada, a po novim kurikulumima znanje su počeli stjecati i učenici prvih razreda gimnazije. Učenici sedmih razreda osnovne škole sada po novim kurikulumima uče gradivo prirodoslovnih predmeta (biologija, kemija, fizika), a u strukovnim četverogodišnjim školama novi kurikulumi uvedeni su za četiri predmeta – hrvatski, matematiku i strani jezik, najvećim dijelom engleski i njemački.

Mjesec dana nakon početka školske godine eskalirao je problem zaostajanja plaća učitelja i nastavnika u koeficijentu složenosti poslova, kada je počeo štrajk zaposlenih u školama u organizaciji njihovih sindikata, dosad najduži u povijesti hrvatske države. Osnovni zahtjev sindikata bio je povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6,11 posto. Štrajk je završen 2. prosinca kada su Vlada i predstavnici sindikata postigli dogovor da će povišicu kroz koeficijente dobiti samo nastavno osoblje i to u tri etape po modelu 3+1+2, odnosno prvo povećanje koeficijenta od tri posto već od 1. prosinca ove godine, drugih jedan posto povišice od 1. lipnja 2020. a ostatak od dva posto od 1. siječnja 2021. godine.

Sveučilište u Zagrebu proslavilo 350 godina

Mnogim događanjima i raznovrsnim programima Sveučilište u Zagrebu ove godine proslavljalo je svoju visoku obljetnicu – 350 godina kontinuirane nastave. Središnja proslava održana je 3. studenoga uz jedinstvenu ocjenu govornika, predstavnika državnoga vrha i akademske zajednice, kako je riječ o stožernoj nacionalnoj instituciji temeljenoj na autonomiji i čuvaru hrvatskoga nacionalnog identiteta.

Rektor Damir Boras tada je ustvrdio da svoj istaknuti položaj i Sveučilište u Zagrebu zahvaljuje temeljenoj odrednici svih sveučilišta – sveučilišnoj autonomiji koja je osigurala da je, usprkos raznim povijesnim okolnostima – od potpore do zadiranja u slobodu govora i u pravo na akademsku autonomiju, ali u koju se ni najautoritarniji režimi nisu usudili do kraja zadirati – Sveučilište u Zagrebu ostvarilo kontinuitet. U povodu svečane obljetnice predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović dodijelila je Sveučilištu u Zagrebu Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos promicanju izvrsnosti, jačanju društvene svijesti o važnosti znanja i znanosti u suvremenom društvu, razvoju akademskog dijaloga i društvenoga napretka Republike Hrvatske.

Hrvatska postala pridružena članica CERN-a

Republika Hrvatska postala je 28. veljače pridružena članica najvećeg istraživačkog laboratorija na svijetu – Europskoga laboratorija za fiziku čestica – CERN što je potvrđeno sporazumom koji su potpisale glavna direktorica CERN-a Fabiola Gianotti i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. CERN nije samo vodeći svjetski centar za istraživanja u području fizike elementarnih čestica, već je posvećen i razvoju novih tehnologija, edukaciji i miroljubivoj znanstvenoj suradnji diljem svijeta, istaknula je Gianotti i podsjetila da su u CERN-u radili, a i danas rade, mnogi hrvatski znanstvenici koji su zaslužni za vrsnu i uspješnu suradnju.

Po ulasku u CERN hrvatski znanstvenici mogu, primjerice, pristupiti ogromnim bazama podataka, razmjeni znanja i ljudi, ali i edukacija i ideja. CERN je i razvojna prilika za hrvatske high-tech tvrtke da sudjeluju u natječajima vrijednim više od dvije milijarde kuna godišnje – od izrade dijelova potrebnih za izgradnju akceleratora i slične opreme u laboratorijima do razvoja robotike i rješenja za analize ogromnih količina podataka i umjetne inteligencije.

ERC projekti

Projekt “Biološke membrane na djelu” prvi je uspješno završen ERC projekt u Hrvatskoj. Završen je na IRB-u, a vodila ga je poznata znanstvenica Ana Sunčana Smith u suradnji s petero mladih znanstvenika. Riječ je o šestogodišnjem projektu, vrijednu milijun i pol eura punoga naziva “Biološke membrane na djelu: Poveznica proteinskih međudjelovanja, stvaranja makrostruktura i aktivnog transporta”. Projekt je počeo 2013. u suradnji Instituta za teorijsku fiziku Sveučilišta u Erlangenu-Nürnbergu i IRB-a na kojem je uređen i istraživački prostor i zaposlen je tim mladih znanstvenika, među kojima je čak četvero povratnika iz Njemačke.

Na kraju godine, u prosincu, projekt istraživanja arhitektonske kulture na istočnom dijelu Jadrana od 15. do 18. stoljeća, koji vodi Jasenka Gudelj s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, postao je prvi hrvatski projekt s područja društveno-humanističkih znanosti koji financira Europsko znanstveno vijeće. Odabran je kao jedan od 78 od 674 prijavljena projekta s toga područja.

Novo vodstvo HAZU-a

Vodeća hrvatska nanstvena i kulturna ustanova i službeno je od 1. siječnja ove godine dobila novo čelništvo pa je prvi put u povijesti dužnost predsjednika preuzeo netko iz Razreda za likovne umjetnosti. To je akademik Velimir Neidhardt koji je za novoga predsjednika HAZU izabran na skupštini 15. studenoga 2018. kada je istaknuo kako je velika obveza biti predsjednik Akademije i nastaviti tu tradiciju služenja, čuvanja nacionalnog identiteta, promocije znanosti i izvrsnosti, a nadasve umjetnosti.

Akademija je velikim je skupom u svojoj palači obilježila i stotinu godina od ustanovljenja Razreda za umjetnost, a tim je povodom u palači HAZU organizirana i izložba radova redovnih članova Akademije iz Razreda za likovne umjetnosti. Bili su izloženi i modeli brončanih skulptura “Indijanci” – “Strijelac” i “Kopljanik” počasnoga člana HAZU Ivana Meštrovića čiji originali stoje na ulazu u Congress Plazu u Grant Parku u Chicagu, kao i model najmonumentalnijega djela Roberta Frangeša Mihanovića – konjanički spomenik “Kralj Tomislav” postavljen u Zagrebu 1947. ali bez Frangeševih reljefa na postolju i bez grba, što je ispravljeno 1991. O povijesti umjetničkih razreda u Akademiji, uz akademika Neidhardta, govorili su i tajnici umjetničkih razreda Pavao Pavličić, Mladen Obad Šćitaroci i Stanislav Tuksar.