Među strateškim ciljevima Europske unije jedan od značajnih prioriteta je poboljšanje energetske učinkovitosti i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije. Shodno tome, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. provode se ulaganja u sektore s najvećim udjelom u potrošnji energije. Među velikim infrastrukturnim ulaganjima ističe se projekt „Revitalizacija vrelovodne mreže na području grada Zagreba“, čiji je cilj povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva. Projekt predstavlja najveći projekt u povijesti centralnog toplinskog sustava grada Zagreba.

Na postojeću zagrebačku vrelovodnu mrežu ukupne duljine 227,3 km spojeno je više od 100.000 krajnjih kupaca. Više od polovice mreže izgrađeno je u razdoblju između 1962. i 1995. te je podložna oštećenjima, koja doprinose povećanju toplinskih gubitaka pa i prekidu opskrbe toplinskom energijom krajnjim kupcima. Navedenim projektom planirana je obnova gotovo trećine dionica vrelovodne mreže, odnosno 68,5 km dotrajalih vrelovoda. Ukupna vrijednost projekta iznosi 700 milijuna kuna, od čega je 421,5 milijuna kuna financirano bespovratnim sredstvima iz fondova EU-a. Radovi se provode u nekoliko faza tijekom tri godine, a predviđeni završetak je 2023. godine. Vrelovodna mreža unaprijedit će se modernom tehnologijom beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi. Time će se znatno povećati pouzdanost i sigurnost centralnog toplinskog sustava grada Zagreba, ponajprije u vidu smanjenja toplinskih gubitaka i broja hitnih intervencija na mreži, ali i smanjenja onečišćenja okoliša.

Prema sadašnjim procjenama, nakon provedbe projekta u 2023. godini u odnosu na 2018. godinu očekuje se smanjenje toplinskih gubitaka za 28%, smanjenje gubitaka nadopune pogonske vode za 47% te ušteda s obzirom na energetsku učinkovitost u sustavu toplinarstva od 20% na razini cijele Republike Hrvatske. Prilikom početka radova na vrelovodnoj mreži u novozagrebačkom naselju Dugave, predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić istaknuo je: „Ovaj je projekt od velikog značaja za naše sugrađane, kojima ćemo osigurati pouzdanu isporuku toplinske energije i tople vode, povećati komfor grijanja u njihovim stambenim i radnim prostorima, uz još čišći i zdraviji okoliš.“

Provedbom ovakvih velikih ulaganja u javnu energetsku infrastrukturu, ostvaruje se višestruka korist u vidu smanjenja energetskih troškova, emisije CO2 te povećanja sigurnosti opskrbe energijom za sve građane, a primjenom novih tehnologija stvaraju se i nove prilike za daljnje uštede i racionalnije korištenje izvora energije.

Više informacija o primjerima uspješnih projekata i mogućnostima financiranja bespovratnim sredstvima iz fondova Europske unije potražite na stranici www.strukturnifondovi.hr.