U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari u ponedjeljak će biti obilježena 27. godišnjica genocida nad Bošnjacima koji su srpske snage počinile u srpnju 1995. godine.

Na komemoraciji ponovo neće biti dužnosnika Srbije, dok je premijer Crne Gore Dritan Abazović najavio da će u Potočare doći brojna delegacija njegove vlade.

Danas će u Potočarima biti ukopani posmrtni ostaci još 50 identificiranih srebreničkih žrtava.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Salim Mustafić, koji je u srpnju 1995. imao 16 godina. U Potočarima će danas biti pokopana još dva maloljetnika, koji su u vrijeme smrti imali 17 godina.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je pokopana 6.671 žrtva genocida nad Bošnjacima „Sigurne zone Ujedinjenih naroda“ Srebrenica, dok je na drugim lokacijama, u skladu sa željama obitelji, pokopano još 250 žrtava. Još se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

Tradicionalni „Marš mira“, kojim se odaje počast srebreničkim žrtvama, održan je i ove godine. Oko 3.000 ljudi krenulo je u petak iz Nezuka na trodnevni „Marš mira“ ka Potočarima. Tom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, u srpnju 1995. godine su se probijali Bošnjaci, nakon što su srpske snage zauzele Srebrenicu.

Za razliku od perioda od 2015. do 2019. godine, 11. srpnja ove godine, kao i u prethodne dvije, nije dan žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini, nego samo u Federaciji BiH.

Srpski ministri u Vijeću ministara BiH odbili su prije nekoliko dana prijedlog ministrice vanjskih poslova Bisere Turković, iz Stranke demokratske akcije (SDA), da 11. srpnja ove godine bude proglašen danom žalosti u cijeloj zemlji.

Međunacionalne tenzije u BiH pred ovogodišnju komemoraciju u Potočarima dodatno su narasle nakon što su 9. srpnja, uz put koji vodi od Bratunca do Potočara, postavljene fotografije 3.267 srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja, ubijenih i poginulih tijekom rata u BiH.

Sarajevski mediji su to ocijenili kao „dodatnu provokaciju“. Policija Republike Srpske naredila je uklanjanje fotografija, koje su mještani zatim postavili na svoje privatne posjede, u dvorišta pokraj puta.

Nakon ulaska u zaštićenu zonu Ujedinjenih naroda u srpnju 1995. godine, srpske snage, predvođene zapovjednikom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem, ubile su oko 8.000 ljudi, mahom muškaraca i dječaka.

Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici potvrđen je brojnim sudskim presudama, od Međunarodnog suda pravde u Hagu, preko Haškog tribunala, do sudova u BiH, Srbiji i Hrvatskoj.

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u srpnju 1995. godine, Haški tribunal i sudovi u BiH, Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Mladić je pred međunarodnim kaznenim sudom u Hagu pravomoćno osuđen na kaznu doživotnog zatvora, kao i nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić. Još tri visokorangirana časnika VRS-a osuđena su na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici.

Usprkos tome, srpske političke elite u Bosni i Hercegovini i Srbiji, do danas nisu pokazale spremnost da se suoče s prošlošću i da priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid.

Europski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, kojom je pozvao države članice EU-a i zemlje Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. srpnja kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Nakon toga, Skupština Srbije je 2010. usvojila Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici, koju je predložila vladajuća koalicija, predvođena Demokratskom strankom tadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića. Za Deklaraciju je glasalo 127 od 250 poslanika, nakon višesatne burne rasprave.

Deklaracija se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde iz veljače 2007. godine, u kojoj stoji da je u Srebrenici počinjen genocid. Međutim, u Deklaraciji se termin genocid ne spominje.

Vlasti Republike Srpske su 2018. napravile novi korak u pokušaju da minimiziraju zločin srpskih snaga u Srebrenici, poništavanjem Izvještaja Komisije za Srebrenicu, koji je u lipnju 2004. godine usvojila Vlada Republike Srpske.

Iako Izvještaj Komisije za Srebrenicu nikada nije postao općeprihvaćen u cijeloj BiH, ni od Bošnjaka ni od Srba, činjenica je da su vlasti Republike Srpske njegovim usvajanjem prvi put javno i institucionalno priznale da su srpske snage u Srebrenici, od 10. do 19. srpnja 1995, počinile masovne egzekucije Bošnjaka.

Rezoluciju kojom se osuđuje genocid u Srebrenici prošle godine su usvojili parlamenti Crne Gore i Kosova. Hrvatski sabor je to učinio 2009. godine, a parlament Sjeverne Makedonije 2010. godine.

Bivši Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo je u srpnju prošle godine, nekoliko dana prije isteka mandata, zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida u BiH, podsjeća N1.