Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) u ponedjeljak je na konferenciji objavilo najopsežniju procjenu o klimatskim promjenama do sada te predstavlja osmogodišnji rad vodećih znanstvenika iz tog područja.

U izvješću na 42 stranice navodi se da bi se zbog emisija stakleničkih plinova mogla preskočiti ključna granica temperature u nešto više od desetljeća. Autori također pišu da se ne može isključiti porast razine mora od čak 2 metra do kraja ovog stoljeća. No, ipak navode da postoji nova nada da bi jače smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo stabilizirati porast temperatura.

Znanstvenici UN-a poručuju da je štetan utjecaj čovječanstva na klimu činjenica. “Današnje izvješće Radne skupine 1 IPCC-a je crveni alarm za čovječanstvo”, rekao je glavni tajnik UN-a António Guterres.

“Ako sada udružimo snage, možemo spriječiti klimatsku katastrofu. No, kako današnje izvješće jasno pokazuje, nema vremena za odgađanje niti mjesta za izgovore. Računam na čelnike vlada i sve zainteresirane strane da osiguraju uspjeh COP26”, dodao je.

“Gotovo da ne postoje praktični i ostvarivi planovi vlada koji bi nas trebali držati ispod navodno sigurnih granica zatopljenja. Hitna klimatska akcija bila je potrebna prije nekoliko desetljeća – sada nam je gotovo isteklo vrijeme”, poručio je Doug Parr, jedan od čelnika britanskog Greenpeacea.

Michael Mann, profesor atmosferskih znanosti na Državnom sveučilištu Pennsylvania, rekao je da će ovo biti posljednja procjena IPCC-ja koja može napraviti stvarnu razliku u smislu politike, prije nego što prosječna temperatura poraste za 1.5°C.

“Klimatske promjene sada uzrokuju pojačane vremenske ekstreme kakvima smo svjedočili ovog ljeta – suše, toplinske valove, požare, poplave, superoluje. Učinci klimatskih promjena više nisu suptilni. Vidimo ih u stvarnom vremenu u obliku ovih neviđenih ekstremnih vremenskih nepogoda”, poručio je.

“Moramo imati na umu da svi živimo na mjestima koja su građena desetljećima i stoljećima da bi se dobro nosila s tadašnjom klimom. Zaista, jako zastrašujuća stvar u vezi s klimatskom krizom je da se svako postignuće svakog ljudskog društva na Zemlji dogodilo u klimi koja više ne postoji”, istaknuo je Simon Lewis, profesor znanosti o globalnim promjenama na Sveučilištu u Londonu.

Richard Betts, profesor utjecaja na klimu na Sveučilištu Exeter i voditelj istraživanja utjecaja na klimu, naglasio je da je ekstremno vrijeme ove godine pokazalo koliko je važno da zemlje i zajednice diljem svijeta poduzmu korake kako bi se nosile s tim utjecajima, prenosi BBC.

“Sada moramo živjeti s posljedicama onoga što smo već učinili klimi. Beznadno smo nespremni nositi se sa sve ozbiljnijim ekstremnim vremenskim prilikama, iako ih je znanost predviđala desetljećima”, poručio je.

“Izvješće nam govori o tome kako su utjecaji klimatskih promjena sada mnogo rašireniji nego što smo mislili, i mnogo ozbiljniji – od toplinskih valova do suša do požara, do velikih pljuskova i obalnih poplava”, rekla je Christiana Figueres, voditeljica UN-ovog sporazuma koji je omogućio Pariški sporazum.

Dodala je kako se s nizom nedavnih ekstremnih vremenskih događaja koji su se dogodili u kratkom vremenskom razdoblju situacija sada nalazi u kriznoj točki.

“Ovo više nisu klimatske promjene, ovo je klimatski kaos. Izvještaj nam daje znanstveno shvaćanje koje podupire klimatski kaos koji svakodnevno promatramo”, rekla je.

Objava ovog izvješća dolazi manje od tri mjeseca prije ključnog klimatskog summita u Glasgowu poznatog kao COP26.

Ključne točke izvješća:

• Globalna površinska temperatura bila je 1,09 C viša u desetljeću između 2011. i 2020. nego u razdoblju između 1850.-1900. godine.
• Proteklih pet godina bile su najtoplije zabilježene od 1850. godine.
• Nedavna stopa porasta razine mora gotovo se utrostručila u odnosu na 1901.-1971. godine.
• Ljudski utjecaj je “vrlo vjerojatno” (90%) glavni pokretač globalnog povlačenja ledenjaka od 1990-ih i smanjenja arktičkog morskog leda.
• ‘Gotovo je sigurno’ da su toplinski valovi, uključujući vrućine, postali sve učestaliji i intenzivniji od 1950 -ih, dok su hladni događaji postali rjeđi i manje ozbiljni.

Ključne posljedice:

• Temperature će do 2040. godine prema svim scenarijima emisija doseći 1,5 C iznad razine koja je zabilježena u razdoblju od 1850-1900 godine.
• Arktik će vjerojatno biti praktički bez leda u rujnu barem jednom prije 2050. u svim procijenjenim scenarijima.
• Sve češće će se pojavljivati neki ekstremni događaji “bez presedana u povijesnim zapisima” čak i pri zagrijavanju za 1,5 °C.
• Predviđa se da će se ekstremni događaji na razini mora koji su se dogodili jednom u sto godina u nedavnoj prošlosti dogoditi barem godišnje na više od polovice lokacija na kojima se mjeri razina plime i oseke do 2100.
• U mnogim će regijama vjerojatno biti požara.