Ustavni sud RH u utorak je objavio kako je na sjednici vijeća kojim je predsjedala Ingrid Antičević Marinović, a koja je održana 26. rujna ove godine, odbijena ustavna tužba Ivice Todorića. Nekadašnji predsjednik Uprave Agrokora ustavnu tužbu podnio je 2018. godine, smatrajući da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje.  

Kako navodi Ustavni sud, ranija uprava društva Agrokor d.d. (u kojoj je Todorić bio predsjednik) donijela je 7. travnja 2017. odluku o pokretanju postupka izvanredne uprave nad tim društvom i s njim ovisnim i povezanim društvima. Utvrdivši da su u slučaju dužnika ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka izvanredne uprave, Trgovački sud u Zagrebu je 2017. otvorio postupak izvanredne uprave.

Rješenjem o prihvatu nagodbe potvrđena je nagodba koju su prihvatili vjerovnici, no, nezadovoljan ishodom postupka izvanredne uprave, Todorić je protiv rješenja o prihvatu nagodbe izjavio žalbu, koju je drugostupanjski sud osporenim rješenjem odbacio kao nedopuštenu.

Ivica Todorić povredu prava na pravično suđenje obrazložio je tvrdnjama o tome da mu u postupku izvanredne uprave, kao većinskom dioničaru i stvarnom vlasniku dužnika u postupku izvanredne uprave, nije dana mogućnost da “raspravlja”, čime mu je onemogućen pristup sudu. Zbog toga je smatrao da je doveden do neravnopravnog položaja u odnosu na vjerovnike i ostale sudionike u postupku, iako je u znatno “delikatnijem” položaju (i onom pravnom, životnom i ekonomskom). Također, smatrao da je rješenje o prihvatu nagodbe arbitrarno (neobrazloženo) jer, iako je detaljno upozorio sud svojim podnescima o razlozima zbog kojih bi trebao uskratiti prihvat nagodbe, sud navedene podneske nije razmatrao niti je u obrazloženju rješenja naveo da je sadržaj nagodbe ispitao i utvrdio da ne postoje za razlozi za uskratu prihvata nagodbe.

TODORIĆ: ‘Tražim 2,8 milijardi plus kamate, sve skupa oko četiri milijarde eura’

Osim toga, Todorić je preko svoje opunomoćenice naveo i kako mu je povrijeđeno pravo vlasništva.

“Neomogućavanjem podnositelju da nadležni sud odluči o njegovim pravima, podnositelj u cjelokupnom postupku ostaje uskraćen za zaštitu svojih vlasničkih prava, što je nesumnjivo prikazano i u javnosti, ali i pravna teorija je izrazila sumnje u ustavnost Zakona kojim je podnositelju oduzeto pravo vlasništva”.

Citirao je i dijelove izdvojenih pravnih shvaćanja pojedinih ustavnih sudaca zauzetih u postupku pokrenutom radi ocjene suglasnosti Zakona s Ustavom, te kratko zaključuje kako provedba Zakona u konkretnom slučaju nije opravdala neophodnost nametnute mjere i njezin legitimni cilj.

“U vezi s pokretanjem i provođenjem postupka izvanredne uprave, Ustavni sud ponavlja da se postupak izvanredne uprave ne može provesti bez privole dužnika i da se legitimni cilj, osim financijskim, ostvaruje i operativnim restrukturiranjem. Tadašnja uprava društva Agrokor d.d. (u kojoj je podnositelj bio predsjednik) donijela je 7. travnja 2017. odluku o pokretanju postupka izvanredne uprave nad tim društvom, i s njim ovisnim i povezanim društvima. Drugim riječima, postupak izvanredne uprave ne bi ni bio pokrenut da tadašnja uprava društva Agrokor d.d. nije tako odlučila i time pristala na zakonske posljedice koje će za koncern Agrokor nastupiti zbog otvaranja postupka izvanredne uprave (v. točku 36.3. obrazloženja rješenja od 2. svibnja 2018.)”, navedeno, je., između ostalog u odluci Ustavnog suda RH od 26. rujna.

27 MILIJUNA EURA Todorić tvrdi da je blokirao imovinu Fortenove u Nizozemskoj, ali to nije točno

Ocijenjeno je i da je “Zakonom uređena mjera privremenog upravljanja i poslovanja trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koja ima za cilj održivost poslovanja dužnika (a time i namirenje vjerovnika), i koja nužno podrazumijeva i odstupanje od redovitog poslovanja, što za posljedicu ima i ograničenje određenih prava sudionika postupka izvanredne uprave. Jednako tako, Ustavni sud je ocijenio da je ograničenje poduzetničkih i tržišnih sloboda, u slučaju Zakona, razmjerno legitimnom cilju koji se njihovim ograničenjem nastoji postići (v. točku 44.7. obrazloženja rješenja od 2. svibnja 2018.).”

Ustavni sud u pogledu legitimnog cilja ograničenja naglasio je da podnositelj u ustavnoj tužbi nije osporio samo pravilo sadržano u članku 339. SteZ-a, već je prigovorio da je način primjene tog pravila u posebnim okolnostima njegova predmeta predstavljao uskraćivanje prava na pravično suđenje.

“Neovisno o tome, Ustavni sud smatra potrebnim istaknuti da je svrha tog postupovnog ograničenja u postupku izvanredne uprave osiguranje brzog i učinkovitog postupka preventivnog restrukturiranja trgovačkog društva od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku koje je zapalo u poteškoće, sve s ciljem sprečavanja negativnih posljedica na ukupnu gospodarsku, socijalnu i financijsku stabilnost u Republici Hrvatskoj koje bi mogle proizaći iz naglog diskontinuiteta u poslovanju ovakvih društava. Stoga Ustavni sud utvrđuje da je ograničenje težilo legitimnom cilju pa ostaje za ocijeniti je li način na koji je Visoki trgovački sud primijenio konkretnu postupovnu odredbu bio razmjeran legitimnom cilju kojem ta odredba teži”, navodi se u rješenju Ustavnog suda kojom je odbijena tužba Ivice Todorića.