U kojoj je mjeri magija utjecala, i još utječe, na ljudske živote, kulturu i svakidašnjicu od prapovijesti do današnjeg doba? Na to, kao i na mnoga druga pitanja o drevnim i suvremenim magijskim predodžbama i vjerovanjima odgovore donosi knjiga ‘Magija na hrvatskome povijesnom prostoru’ Denivera Vukelića, autora kojeg u popularnom medijskom žargonu nazivaju doktorom za magiju, objavljena u biblioteci Lucius u nakladi Školske knjige.

Riječ je o opsežnom (ima 752 stranice) znanstveno-popularnom djelu namijenjenom širokome čitateljskom krugu, u kojem se prvi put u Hrvatskoj fenomen magije, koji je vrlo složen, obrađuje na sveobuhvatan, interdisciplinaran način. Knjiga u izdanju Školske knjige nastala je na temelju višegodišnjih istraživanja tog povjesničara s doktoratom iz etnologije i antropologije – tijekom doktorskog studija bavio se magijskim sustavima, modelima i praksama te njihovim utjecajem na hrvatski, ali i europski kulturni identitet.

Knjiga je puna antropoloških, etnografskih i etnoloških podataka, povijesnih činjenica potkrijepljenih isječcima iz psihologijske i sociološke misli te prikaza komparativne religije sačinjenih na temelju pomno odabranih metoda.

Školska knjiga

Dok čitamo ovo djelo, objašnjava urednica Sonja Miličević Vukelić, ne pratimo samo povijesni razvoj, zapetljavanje i rasplitanje raznih magijskih sustava već i kritički razmišljamo o magiji i o tome što je u našem postojanju zapravo trivijalno, što je iskonsko, što nosi vrijednost, a što je praznovjerno.

“Magiju se tijekom povijesti interpretiralo na različite načine u sklopu religije, prava i znanosti. Često su takva gledišta bila jednoobrazna i nekritička ili čak negativno kritička, vođena vlastitim trenutačnim i kolektivnim kulturnim vrijednostima i svjetonazorom”, kaže autor knjige Deniver Vukelić i dodaje:

“Tek s novijim metodološkim, interdisciplinarnim i multidisciplinarnim kulturološkim humanističkim pristupima s kraja 20. i početka 21. stoljeća počelo se znanstveno promatrati objektivan utjecaj nečega što je u većoj količini sveprisutno u ljudskoj kulturi, a tako često skrivano i na margini društva, kao što je to ‘magijsko'”.

Prva dva poglavlja knjige odgovaraju na pitanja što je magija i koje su njezine glavne sastavnice (sustavi, sredstva i uloge). Drugi i glavni dio Magije na hrvatskome povijesnom prostoru sastoji se od četiri veća poglavlja u kojima čitatelji mogu pratiti mnogobrojne magijske fenomene i modele magijskog djelovanja i praksa od prapovijesti do današnjeg doba. Jednako tako nudi im se mogućnost usporednog praćenja povijesti europskoga i hrvatskoga religijskog pogleda na magiju i magijske prakse.

U posljednjem poglavlju čitatelji mogu saznati više o slobodnom zidarstvu, magijskim sinkretističkim društvima, zatim o sotonizmu, neošamanizmu, vještičarstvu i wicci te o masovnoj magijskoj popularnoj kulturi 20. i 21. stoljeća. Autor stavlja u znanstveni kontekst niz kontroverznih fenomena, a pozornost daje i javnim karizmatičnim magijskim praktičarima, među kojima su, primjerice, Braco sa Srebrnjaka i Fatma Nur Dženet.

Školska knjiga