Vijence podno spomen obilježja u središtu mjesta položili su i svijeće zapalili članovi obitelji i rodbine žrtava, suborci i članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata te državna i druga izaslanstva.

Izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović poručio je kako je Sotin jedno od mjesta na kojima najviše i najbolje možemo vidjeti svu prirodu velikosrpske agresije na RH.

“Ovdje uistinu možemo vidjeti svu banalnost zla, biti svjedoci rasističkog pokušaja istrebljenja hrvatskog naroda na ovim prostorima, ali i vidjeti da zajedništvo jednog naroda i njegova želja da ne napusti svoje ognjište uvijek donosi pobjedu. To zajedništvo spasilo je hrvatski narod i njega nikada nije dovoljno”, kazao je Janović.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ocijenio je žalosnim što za zločine nad hrvatskim narodom nije odgovarao nitko od generala iz zapovjedništva bivše JNA.

“Sinoć je upaljeno 97 svijeća za svakog poginulog policajca, a danas ovdje odajemo počast za 68 mještana. To su ogromne brojke, a životi tih ljudi nenadoknadiv. Stoga je jako važno da ih se prisjećamo i odajemo im pijetet, njegujemo vrijednosti iz Domovinskoga rata za koje su se žrtvovali”, istaknuo je Penava.

Između 14. i 20. listopada 1991. godine srpske vojne postrojbe su nakon okupacije vukovarskog prigradskog naselja Sotina veći broj hrvatskih mještana nasilno odvele iz svojih domova, a potom u logor u Negoslavcima, gdje su bili podvrgnuti zlostavljanjima i ispitivanjima. Nakon toga odvedeni su u logore u Srbiji, najviše u Begejce. Preostali Hrvati u mjestu držani su u pritvoru i radnim logorima, zlostavljani i ubijani. Posmrtni ostaci stradalih pronađeni su na mjesnom groblju i u masovnoj grobnici kod vučedolskih vinograda.

Na popisu zatočenih i nestalih iz Domovinskog rata još se nalazi 17 mještana Sotina.

Misa zadušnica služena je u sotinskoj crkvi sv. Marije Pomoćnice.