Najviši dužnosnici BiH, Federacije BiH i Sarajevske županije u ponedjeljak su polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen obilježje na sarajevskoj tržnici Markale odali počast žrtvama masakra kojega su 5. veljače 1994. počinili pripadnici vojske bosanskih Srba.

Kako je utvrđeno istragom i presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), minobacačkom granatom koja je ispaljena s područja sela Mrkovići ubijeno je 68, a ranjene su 142 osobe koje su se u tom trenutku zatekle na tržnici.

Vlasti Sarajevske županije proglasile su 5. veljače danom sjećanja na sve žrtve opsade Sarajeva, koja je trajala od travnja 1992. do veljače 1996. godine. U tom je razdoblju u Sarajevu od topničkih i snajperskih napada poginulo više od 11 tisuća ljudi, uključujući 1500 djece.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović kazao je kako je najmanje što se danas može iskazati poštovanje žrtvama i solidarnost s njihovim obiteljima.

Žalosnim je nazvao činjenicu da i danas postoje oni koji niječu zločine nepobitno utvrđene sudskim presudama, ali je istaknuo kako ni jedan političar svojim izjavama ne može promijeniti činjenice.

“Kada se neki od njih proglase nasljednicima ratnih zločinaca to su nedopustive stvari. Očekujem da EU to osudi jar su takve izjave opasne za BiH, ali i za cijeli europski kontinent”, kazao je Bećirović očevidno aludirajući na čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je u nedjelju veličao osuđene ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Opsada Sarajeva i teroriziranje njegovih stanovnika sastavni je dio presude kojima su bivši politički i vojni čelnik bosanskih Srba Karadžić i Mladić osuđeni na doživotni zatvor

Na doživotni zatvor ICTY je osudio je i bivšeg generala vojske bosanskih Srba Stanislava Galića, zapovjednika postrojbi koje su držale Sarajevo u opsadi, dok je njegov nasljednik na toj dužnosti Dragomir Milošević dobio 29 godina zatvora.

Tržnica Markale bila je poprište još jednog minobacačkog napada potkraj kolovoza 1995. , kada su ubijene 43 osobe, a 84 ih je ranjeno. Nakon tog napada uslijedili su masovni zračni udari NATO-a na položaje vojske bosanskih Srba, što je omogućilo kopnenu ofenzivu Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH, čime su stvorene pretpostavke za mirovne pregovore u Daytonu kojima je okončan rat.